Hercegovačkim nebom lete od 1885. godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Omladinski klub Novi val ove godine obilježava međunarodni Dan lešinara kao i 14 godina od početka projekta reintrodukcije Bjeloglavih supova u Bosnu i Hercegovinu, točnije u Blagaju.

Međunarodni Dan lešinara ima za cilj ukazati na vrlo teško stanje populacije lešinara u Bosni i Hercegovini, ali i generalno u svijetu.

Bjeloglavi sup je jedna od najvećih ptica koje lete. Dugačak je 95-105 cm, a u nas je težak najčešće između 8 i 9 kilograma. Nekim je jedinkama raspon krila dosezao gotovo 3m, ali u većine je između 2,50 i 2,70 metara. Imaju jako dug vrat koji ima veliku ulogu u procesu hranjenja, priopćeno je iz Udruge Novi val Blagaj.

Lete na 2 načina: jedrenjem nad kosinom i koristenjem terminala (strujanjima zraka). Evoluirali su kao ptice koje se hrane isključivo uginulim životinjama, uglavnom se hrane leševima krupnih sisavaca.

Prvi pisani podaci o ovim kolonijama Bjeloglavih supova u Hercegovini datiraju od 1885. godine.

U Hercegovini su se gnijezdile tri odvojene kolonije ovog lešinara: – iznad izvora rijeke Bune u Blagaju, – planine Hrgud kod Stoca, – u kanjonu rijeke Neretve kod Zitomislića. Prilikom monitoringa u vrijeme gnijezdenja 1983. i 1984. godine, na ova tri lokaliteta, ustanovljena je populacija – veličine od 25 do 30 parova.

Jedna od njihovih najimpresivnijih kolonija je bila iznad Tekije u Blagaju. Od 1984.do 1991. godine kroz nesavjesne ekološke incidente, postupno su nestajale kolonije bjeloglavog supa – Gyps fulvus U Blagaju je došlo do trovanja supova 1991. godine kada je čovjek, da bi obranio svoje stado koza od vukova, otrovao jednu kozu u nadi da će ubiti vuka.

Međutim, otrovao je skoro sve supove koji su nastanjivali to područje.

Omladinski klub Novi val od 2007 godine radi na povratku Bjeloglavih supova na njihova prirodna staništa, područje Blagaja, što je vrlo složen i kompliciran posao.