Muzej magaraca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U ne tako dalekoj prošlosti, kada su sela bila puna i kada su ljudi u velikom broju obrađivali zemlju, bilo u središnjem ili sjevernom dijelu Crne Gore, skoro da nije postojalo domaćinstvo koje kao glavnog saveznika za rad u polju nije imalo magarca.

Sličnu ideju baštini i čuva Farma magaraca u Martinićima, u općini Danilovgrad, gdje je otvoren i Muzej magaraca, prvi takve vrste u regiji.

Farma magaraca otvorena je 2015. godine i predstavlja pravu atrakciju za sve posjetitelje. Kako bi upotpunili ponudu, domaćini i vlasnici farme, obitelj Darka Saveljića se odlučila da otvori Muzej magaraca.

Muzej čine sva ona oruđa koja su korištena za rad, poput razgrtača, kola, samara, plugova, dakle sve ono što je magarca nekada stavljalo pod teret vuče.

Oruđa koja su magarci vukli i nosili

Darko Saveljić, vlasnik Farme magaraca, kaže u razgovoru za Anadoliju da je farmu do sada posjetilo više od 56.000 ljudi.

''Napravili smo Centar za posjeteitelje koji funkcionira u okviru farme, tu je i Muzej magaraca. Tu su oruđa koja su korištena s magarcima, tu su kose, razgrtači, kola, samari. Imamo samar koji se koristio u Drugom svjetskom ratu. Mi to zovemo Muzej magaraca, ali kada bi magarci znali pričati, ovo bi bio muzej torture nad magarcem. Sva ova oruđa koja su korištena bila su jako naporna za ljude, a tek za magarce koji su to vukli i nosili'', priča Saveljić.

Otvaranju Muzeja prisustvovao je veliki broj prijatelja farme, ali i ljubitelja ove veoma inteligentne životinje.

''Farma je vrlo popularna, ne samo u Crnoj Gori, nego i vani, preporučuju je svjetski vodiči, Lonely Planet, Trip Advisor, od nedavno i Ryanair, kao jednu od 11 destinacija koju turisti mogu vidjeti u Podgorici, i oko Podgorice. Imamo mnogo stranaca pa nam se čini da s muzejom i Centrom za posjetitelje objedinjujemo svu tu ponudu'', ističe Saveljić.

U cijeloj državi do 150 magaraca

Ono što ovaj muzej čini drugačijim u odnosu na ostale jeste način plaćanja ulaza. Naime, posjetitelji kao ulaznicu donose kilogram mrkve ili jabuka po osobi, koje daju magarcima kao poslasticu.

''Sada je 40 magaraca na farmi, ali ide se na puno veći broj, zbog jednog od ciljeva farme, a to je zaštita magaraca od izumiranja. Bilo ih je na tisuće u ovom krševitom dijelu države, gotovo da nije bilo kuće da nije imala magarca. Izgubili su bitku s tehnološkom revolucijom, koriste se traktori i kultivatori, ljudi su otišli sa sela, tako da je magarac postao životinja koja ničemu ne služi. Oni su do otvaranja farme postali jedna od najugroženijih vrsta u Crnoj Gori, i dalje su jako ugroženi, jer ih nema preko 150 zajedno s našom farmom. Dovoljno je reći da kada sam počeo farmu, jedan magarac, odnosno jedan život je koštao 25 eura, vjerovali ili ne. Danas ne možete da ga kupite ispod 150 ili 200 eura'', poručuje Saveljić.

Litra magarećeg mlijeka 50 eura

Na otvaranju Muzeja magaraca gostima se služilo čuveno magareće mlijeko, koje je veoma ljekovito.

''Magareće mlijeko je prilično zdravo, posebno za plućne bolesti, kašalj, bronhitis, astmu. U narodu poznati 'magareći kašalj', taj suhi kašalj, kada vi imate analize krvi, rendgen pluća, sve uredno s aspekta medicinske znanosti, a vi i dalje kašljete, taj 'magareći kašalj' se isključivo liječi magarećim mlijekom. To je najskuplje mlijeko na planeti, jako je slično ljudskom mlijeku i košta 50 eura po litru'', poručuje Saveljić.