Ptice više ne pjevaju isto

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Već desetljećima znamo u kolikoj je mjeri hlapljenje dizela i nafte štetno za okoliš i za ljudsko zdravlje, no odnedavno stručnjaci za zaštitu okoliša upozoravaju na novi problem - negativan utjecaj onečišćenja prometnom bukom na ptice.

Na buku s prometnica posebno su osjetljivi mladunci ptica pjevica, baš poput ljudske novorođenčadi, kažu ornitolozi upozoravajući na to da buka s autocesta i cesta napučenih automobilima i kamionima negativno utječe na učenje ptičjeg pjeva.

Novo istraživanje znanstvenika s njemačkog Instituta za ornitologiju Max Planck pokazalo je da neprekidna prometna buka utječe na to da mlade ptice pjevice kasnije nauče pjevati i da je njihov pjev narušen, a istodobno im oslabljuje imunosni sustav.

''Naša otkrića pokazuju da su mlade ptice pjevice, baš poput ljudske novorođenčadi, posebno osjetljive na posljedice buke jer ih ona ometa u učenju pjeva u ključnoj razvojnoj fazi'', rekao je Henrik Brumm, voditelj međunarodnoga istraživačkog projekta.

Brumm i kolege vjeruju i da prometna buka dugoročno može izmijeniti ptičji pjev, jer će se pogreške koje mladunci prave učeći pjevati i pritom imitirajući roditelje i ostale starije ptice u bučnom okruženju vjerojatno uvišestručiti, piše Hina.

Za potrebe istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u svibnju, istraživački tim redovito je muškim mladuncima zebrastih zeba puštao snimke pjeva odraslih mužjaka, a mladunčad je istodobno bila izložena snimkama buke s prometne ceste.

Znanstvenici su otkrili da su mladunci iz gnijezda izloženih buci imale slabiji imunitet te su zaključili da je upravo buka izvor kroničnog stresa u mladih ptica.

Usto su zamijetili da su ti mladunci propjevali kasnije od onih koji nisu bili izloženi buci te da je točnost kojom su imitirali pjev odraslih ptica bila znatno lošija u odnosu na one na čiji razvoj nije utjecalo onečišćenje prometnom bukom.

Ornitolozi s Maxa Plancka već neko vrijeme prate razvoj zebrastih zeba. Krajem 2019. objavili su rezultate istraživanja koji ukazuju na to da su mladunci koji su se razvijali uz buku s prometnih cesta i fizički manji od onih koji su odrasli na mirnome mjestu gniježđenja.

Kasnije su rastom uspijevali sustići ostale, no znanstvenici ipak nisu isključili dugoročne negativne posljedice.

Ostale su studije pokazale da ptice okružene prometnom bukom pjevaju sve glasnije i u drugo vrijeme nego što je dosad bilo uobičajeno da bi prigušile buku s prometnih cesta.

Prometna buka kao logična posljedica razvijenosti cestovne i željezničke prometne mreže nije na vrhu popisa važnijih onečišćivača među ekolozima 20. i 21. stoljeća.

Tek se posljednjih dvadesetak godina uočava porast interesa za istraživanja i pisanje radova na ovu temu te se empirijski dokazuje njezin negativan utjecaj na zdravlje i kvalitetu života modernog čovjeka, ali i životinja.