U Mostaru dvostruko povećan broj kućnih ljubimaca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Više od polovice ljudi u svijetu, njih 56%, ima kućne ljubimce. Najpopularniji su u Latinskoj Americi, a vole ih i u regiji, osobito u Hrvatskoj koja se nalazi u gornjem dijelu ljestvice sa 61% kućanstava koja posjeduju barem jednog ljubimca.  U Hrvatskoj su najpopularniji psi i posjeduje ih 41% građana, zatim slijede mačke (29%) i ostale životinje. 

BiH, kao u mnogočemu tako i u ovome, nema konkretne podatke o brojnosti i vrsti kućnih ljubimaca, ali je primijećen povećan broj, osobito pasa. Zbog povećanja broja kućnih ljubimaca u Mostaru u posljednjih pola godine otvorile su se tri specijalizirane trgovine gdje vlasnici za ljubimce mogu pronaći sve - od hrane, opreme, igračaka do veterinarsko–medicinskih proizvoda.

U jednoj od njih, piše Večernji list, najviše prodaju proizvode za pse, zatim mačke, ptice, kuniće, hrčke..., a od toga najviše hranu.

''Zadovoljni smo prodajom, naviše se prodaju hrana, povoci, ogrlice, prijenosni kavezi, igračke... Sigurno oko 70% proizvoda odnosi se na one za pse, koji su posljednjih godina najzastupljeniji kućni ljubimci Mostaraca'', govori djelatnica dok jednom dječaku kome je otac za rođendan kupio hrčka objašnjava kako ga pravilno hraniti i održavati kavez.

Nažalost, povećanjem broja kućnih ljubimaca, na ulicama Mostara posljednjih godina povećan je i broj pasa lutalica, ali ni blizu kao u ostalim gradovima BiH, gdje građane često i napadaju.

''Ne mogu reći točne podatke, trebao bih pregledati dokumentaciju i napraviti usporedbu, ali u odnosu na prije 5-6 godina sigurno je povećan broj kućnih ljubimaca, odnosno intervencija koje imamo za oko 50 posto. Najzastupljeniji su psi, uglavnom srednje rase, podjednako i križanci i rasni psi. Psi i mačke su definitivno najčešći naši pacijenti. Evo, samo ovaj dan smo imali četiri mačke na kirurškom stolu'', govori za Večernji list mostarski veterinar Igor Jedvaj.

Osim pasa i mačaka nisu rijetki pacijenti ni papige, hrčci, kunići, a prije nekoliko dana jedna gospođa donijela je i kornjaču koju je pronašla na ulici s ozlijeđenom nogom.

''Mogu reći kako se Mostarci jako dobro brinu za svoje ljubimce. Jako su brižni, rijetki su slučajevi da netko zapusti psa ili nekog drugog ljubimca. Uglavnom poslušaju savjet veterinara. Također, odnos prema psima lutalicama je na razini, hrane ih, brinu se o njima. U gradu već postoji organizacija na volonterskoj bazi koja se brine o tim psima, a ujedno traži i udomitelja. Događa se da vlasnici, koji se zbog promjene načina života ili iz drugih razloga ne mogu više brinuti za psa, dođu kod nas i raspituju se mogu li ga negdje udomiti'', govori Jedvaj.

Na gradskim ulicama je veliki broj odbačenih životinja, uglavnom pasa i mačaka. To je najvidljivije ljeti za vrijeme odmora kad odbačeni kućni ljubimci gladni i žedni lutaju ulicama.

Zakon o dobrobiti životinja donesen je 2009., njime bi se trebali kažnjavati vlasnici životinja koji na ulici ostave napuštenu životinju ili ako ju ozljeđuju. Moglo bi se reći kako nikad nije zaživio.

''Nema sredstava za provođenje Zakona. Koliko znam, kod nas nitko nije prijavljen za napuštanje životinja ili ozljeđivanje. Nikad nije podnesena ni jedna prijava, a nije zaživio ni taj jedinstveni registar pasa. Danas, kada idete u EU, trebate vaditi certifikat za nekomercijalni uvoz životinja, a to je sve zbog toga što nemamo jedinstven registar pasa. Prošle godine pronađen je jedan pas koji je bio čipiran. U bazi podataka vidimo kako je riječ o našem čipu, po serijskom broju nađemo vlasnika, zovemo ga, ali se nitko ne javlja. Da je zaživio taj zakon, sada bi ta osoba bila kažnjena, i to novčano. A da je pas nekoga ugrizao, a da nije cijepljen, ne slijedi vam prekršajna prijava, nego kaznena. Tada bi se svaki vlasnik ubuduće upitao može li držati psa. Nije pas kriv što je na ulici, nego vlasnik'', govori veterinar Igor Jedvaj.