U zaštitu livanjskih divljih konja osim Općine uključuju se i druge institucije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sljedećeg mjeseca na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća Livna trebao bi se naći prijedlog odluke o zaštiti livanjskih divljih konja, za Fenu je potvrdio predsjednik Općinskog vijeća Livno Sead Hadžijahić.

Tom odlukom bi se, kako kaže Hadžijahić, riješilo pitanje zaštite divljih konja koji obitavaju na planinskom prijevoju Borova glava, kao i problemi sigurnosti u prometu na dionici ceste Livno – Kupres u čijoj se okolici kreću krda konja.

Osim lokalne zajednice u problem zakonske zaštite već sada pobrojanih 540 konja koji se slobodno kreću podno i na vrletima Cincara, po Hadžijahićevim riječima, trebali bi se uključiti i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije, mjerodavne službe za održavanje prometnica te županijski MUP.

''Svi trebaju dati svoj doprinos, da se uvežemo i zakonski reguliramo problem oko održivosti i nadzora divljih konja, s tim da općina prepoznaje taj problem i ide prema njegovom rješavanju u dogovoru s drugim institucijama'', kazao je Hadžijahić.

Odluka o zaštiti divljih konja postojala je do prosinca prošle godine kada je Općina Livno tu odluku povukla do usvajanja nove, što je izazvalo dosta problem mještanima koji žive na područja gdje obitavaju konji, kao i vozačima koji sada ne mogu dobiti odštetu u slučaju sudara s konjima.

Konji u većim skupinama silaze s njihovih obitavališta podno planine Cincar do prijevoja Borova glava u potrazi za solju koju cestari posipaju po kolniku zbog čega postoji velika opasnost za vozače koji prometuju tom dionicom.

Do sada su vozači odštetu tražili od livanjske općine, a upravo je to jedan od razloga zašto je Općinsko vijeće povuklo odluku te zatražilo uključivanje drugih institucija u rješavanje problema.

Trenutno brigu oko hranidbe te označavanja i praćenja stanja životinja provode volonteri Ekološke udruge "Borova glava", ali kako ističe njihov tajnik Željko Krišto to ne znači da udruga snosi odgovornost za eventualne štete koje konji mogu prouzročiti.

''Nešto se mora poduzeti i više se institucija mora uključiti. Postavljanjem hranilišta na obitavalištima konja zasigurno bi se smanjio broj njihvoih silazak na prometnicu čime bi se izravno povećala sigurnost sudionika u prometu, ali i sigurnost samih konja'', dodao je Krišto.