Tko je kriv?
Djeca u BiH zaostalija za razliku od zapadne
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Pri procjeni obrazovanja u BiH, izvještaj pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 11,7 godina školovanja do 18. godine života. Međutim, to je samo ekvivalentno iznosu od 8,6 godina učinkovitog obrazovanja, kad se uzme u obzir kvaliteta učenja.
Šef ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori Emanuel Salinas kazao je da najdragocjeniji resurs koji Bosna i Hercegovina ima jesu njeni ljudi; to je njeno stvarno bogatstvo i glavni pokretač napretka koji država može imati.
Ali da bi dosegnuli svoj potencijal ljudi, naglasio je, trebaju biti zdravi i imati vještine i obrazovanje koji su potrebni na tržištu rada.
''Nažalost, nedostaci u zdravstvu i obrazovanju ugrožavaju budućnost stanovništva i države u cjelini. To je naročito žalosno budući da vlade troše značajan udio svojih budžeta na zdravstvo i obrazovanje, ali to se ne pretače u kvalitetne usluge za stanovništvo. Nadamo se da će ovaj izvještaj pomoći u usmjeravanju pažnje novih vlada na prioritete države u budućnosti'', kazao je.
Indeksom ljudskog kapitala mjeri se količina ljudskog kapitala koju dijete rođeno danas može očekivati da će ostvariti do 18. godine života, uzimajući u obzir rizike od lošeg zdravlja i obrazovanja koji prevladavaju u državi u kojoj živi.
Mjera uključuje preživljavanje (hoće li djeca rođena danas preživjeti do školske dobi?); školu (koliko će školovanja završiti i koliko će naučiti?); zdravlje (hoće li napustiti školu u dobrom zdravlju, spremni za daljnje učenje i/ili rad kao odrasli ljudi?).
Indeks je dio Projekta ljudskog kapitala grupacije Svjetske banke, kojim se ljudski kapital prepoznaje kao pokretač inkluzivnog rasta. Osim indeksa, Projekt ljudskog kapitala uključuje program za jačanje istraživanja i mjerenja ljudskog kapitala, kao i podršku država za ubrzavanje napretka u povećanju rezultata u pogledu ljudskog kapitala.