'Djetetu s teškoćama omogućiti napredovanje u skladu s mogućnostima, a ne ga uskraćivati'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Potrebno je poteškoću osvijestiti u školskom sustavu i dati do znanja da je to prepreka za koju dijete nije krivo'', kazala je docentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, Blaženka Brozović nakon održanog predavanja o poremećajima čitanja i pisanja kod djece, u petak u Mostaru.

Brozović, koja na mostarskom Filozofskom fakultetu održala predavanje povodom Europskog dana logopedije, ističe kako je mentalno zdravlje jedan aspekt koji je visoko zanemaren ako se fokusira isključivo na neku poteškoću kod djece predškolske i školske dobi.

''Poznato je da su razvojne teškoće, osim svog temeljnog problema, podloga za nadogradnju teškoća u svim različitim smjerovima. Kada je razvojna teškoća prisutna, onda postoji veliki rizik od neuspjeha na emocionalnom i društvenom području, što svakako ima utjecaj i na mentalno zdravlje. Po mom je mišljenju ono ispred školovanja i zanimanja'', kazala je ona.

Docentica tvrdi da osoba mora biti stabilna i sretna bez obzira na to je li u nečemu dobra ili nije, a kada dobije ciljanu terapiju, onda će to posredno utjecati na mentalno zdravlje. Dodaje da je važno djetetu omogućiti napredovanje u skladu s realnim mogućnostima, a ne ga uskraćivati.

''Potrebna je svijest o tome da netretirane teškoće imaju dalekosežan utjecaj na svakog pojedinca i obitelj. Ako obitelj u slučaju disleksije provodi sate i sate učeći doma s djetetom umjesto da se s njime igra ili drugačije provodi slobodno vrijeme, tada je dijete sankcionirano na najteži mogući način zbog poteškoće koju ima'', kazala je Brozović.

Predavanje zagrebačke profesorice organizirali su studenti logopedije, koji svoj dan – Dan logopedije, obilježavaju već nekoliko godina, a ove godine su, kako su nam kazali, odlučili ozbiljnije pristupiti obilježavanju.

Okupili su se oko novoosnovane Udruge studenata logopedije pod nazivom SaLPSA, gdje imaju za cilj sustavnog promicanja logopedije kao znanosti, širenje svjesnosti i educiranje javnosti o komunikacijskim, jezičnim i govornim poteškoćama, okupljanje i suradnja studenata logopedije, ali i suradnja sa studentima, udrugama studenata te udrugama i organizacijama koje okupljaju osobe i/ili djecu s poteškoćama kako bi ostvarivali zajedničke ciljeva, pritom promicati prava osoba s poteškoćama, razbijati predrasude te aktivno sudjelovanje u projektima čiji je cilj dobrobit društvene zajednice.

Predsjednica SaLPSA-e, studentica druge godine diplomskog studija, Andrea Ostojić, kazala je da su odavno postojale tendencije o osnivanju udruge te da se ideja konačno realizirala i pretvorila u djelo. 

''Iako smo nedavno osnovali SaLPSA-u, odmah smo prionuli na posao i bacili se na organizaciju obilježavanja Europskog dana logopedije. Promišljajući o tomu kako adekvatno obilježiti taj dan i uzimajući u obzir ovogodišnju temu, zaključili smo da se ne smijemo zadržati samo na formalnom obilježavanju, nego i učiniti nešto doista korisno. Tema je sama od sebe nametnula ciljane populacije i dinamiku obilježavanja. U suradnji s mentorima i asistentima odlučili smo se za kontinuirano obilježavanje Europskog dana logopedije kroz nekoliko tjedana'', rekla je za Bljesak.info Ostojić.

Obilježavanje su, kaže Ostojić, započeli predavanjem Ivane Šimić Šantić na temu 'Ekranizam, dijete, jezik- gdje smo zakazali', održanim, 3. ožujka, potom predavanjem Blaženke Brozović s temom 'Poremećaji čitanja i pisanja: poremećaji školske ili predškolske dobi', održanim 6. 3. te informativnim pultovima na kampusu Sveučilišta u Mostaru i u Mepas Mall-u.

Osim toga, mostarski studenti planiraju posjećivati brojne vrtiće, osnovne i srednje škole u nekoliko županija u BiH, pri čemu će realizirati pripremljene programe te tako ciljano djelovati na razvijanje svjesnosti o predvještinama čitanja i pisanja, prepoznavanju znakova poremećaja čitanja i pisanja te načinu prilagodbe materijala za djecu s poremećajem čitanja i pisanja.

''Djelovat ćemo i na samom izvoru znanja, ostvariti suradnju s kolegama studentima koji su izravno uključeni u rad s djecom predškolske i školske dobi te integrirati znanja iz svojih područja s ciljem međusobne edukacije i dobrobiti djece s poremećajem čitanja i pisanja'' kazala je Ostojić.

Predsjednica udruge istaknula je kako uskoro planiraju sa kontinuiranim održavanjem čitaonica za djecu, kojima će nastojati kod djece pobuditi ljubav prema knjizi i čitanju te radionicu za roditelje, u kojima će roditeljima osvijestiti njihovu bitnu i nezamjenjivu ulogu u razvijanju predvještina čitanja i pisanja njihove djece te o načinima poticanja istih kroz duže razdoblje.