Uz Dan žena
Gdje je u BiH ženama mjesto?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Danas je 8. ožujka, dan kada bi se trebali prisjećati žena prije nas koje su imale hrabrost, odlučnost i ustrajnost u svojoj borbi za promjenu svoje okoline, društva i svijeta, danas bi trebali slaviti ekonomska, politička, i društvena dostignuća svih žena diljem svijeta ali i u Bosni i Hercegovini.
Dostignuća ima napretek, učinjen značajan pomak u prepoznavanju i zaštiti ženskih ljudskih prava u svijetu, ali žene u BiH još uvijek nisu ni blizu ravnopravnosti s muškarcima.
Žene su manjina
Ako krenemo od politike, gdje bi izabrane zastupnice i političarke trebale biti najglasnije i pomoći u borbi za ravnopravnost žena, rijetko kada se čuje glasno i jasno mišljenje, jer manjine jako teško dođu do glasa. A sudeći prema Agenciji za statistiku BiH žene su manjina, jer je primjerice u Parlament BiH je izabrano samo 21 posto žena, od zakonom propisanih 40 posto.
''Prema podacima Agencije za statistiku BiH objavljenim u publikaciji „Žene i muškarci 2015. godine“, na zadnjim općom izborima održanim 12.10.2014. godine, u Parlament Bosne i Hercegovine izabrano je 21 posto žena. Za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za 42 zastupnička mjesta kandidiralo se oko 42 posto žena, a izabrano ih je 24 posto. U ovom mandatu, 2014.-2018. godine, izabrana je samo jedna žena više u odnosu na prethodni mandat, dok je u Domu naroda BiH struktura izaslanika ostala ista'', navodi u svom priopćenju povodom Dana žena Agencija za statistiku.
Žene su, prema podacima Vijeća ministara BiH, ministrice u samo dva ministarstva, od devet na državnoj razini, a predsjedavajući Vijeća ministara je muškarac.
Prema podacima USAID-a iz siječnja 2017. godine, od 186 zemalja svijeta Bosna i Hercegovina, zauzima 67. mjesto u udjelu žena na ministarskim pozicijama (22 posto), odnosno 78. mjesto u udjelu žena u Parlamentu (23,8 posto).
Povjerenstvo za ostvarenje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, navodi da je u Bosni i Hercegovini puno postignuto u ostvarenju težnji da žene imaju jednake šanse i mogućnosti kao i muškarci ali je nejednakost i dalje očita.
''Očigledno da još uvijek u našem društvu postoji nejednakost na štetu žena gotovo u svim oblastima privatnog i javnog života. Mi to ne smijemo tolerirati i protiv toga se moramo odlučno boriti. Komisija poziva institucije i pojedince da se svakodnevno zalažu za dostizanje stvarne ravnopravnosti spolova u svim područjima djelovanja, kako bi se, u konačnici ostvarili izvorni principi borbe za jednaka prava žena i muškaraca'', navedeno je u priopćenju povjerenstva kojeg potpisuje predsjedavajući Mirsad Isaković.
Veliki doprinos društvu
Gender centar FBiH pridružio se čestitkama, te ističe da su još uvijek nejednake mogućnosti prisutne u svakom segmentu javnog i privatnog života, kao i kontinuirano nasilje nad ženama u svim oblicima njegove pojavnosti.
''Žene daju veliki doprinos društvu i zbog toga im je potrebno omogućiti da ostvare sve svoje potencijale. Pitanje položaja žena, pitanje je temeljnih civilizacijskih vrijednosti inherentnih dostojanstvu svakog ljudskog bića i pokazatelja vjerodostojnosti provedbe naše politike ravnopravnosti spolova i zaštite prava žena. Stoga, pozivamo sve partnerske institucije, vladin, nevladin i privatni sektor da još jednom potvrde svoju posvećenost, ostvarivanju jednakih prava i mogućnosti za žene i muškarce u našem društvu, koja prije svega, treba biti usmjerena na uspostavljanje klime rodnog pariteta u javnom i političkom životu, eliminaciju negativnih rodnih stereotipa i nasilja, izgradnju pozitivnog vizibiliteta žena, kao i na izgradnju uzajamnog povjerenja i zajedničkih akcija, te odavanje priznanja dostignućima žena.
Gender Centar Federacije BiH čestita svim ženama u Bosni i Hercegovini i diljem svijeta ovaj važni dan uz poruku: Budite jake, hrabre i ustrajne u ostvarivanju vaših ciljeva!'', priopćeno je iz Gender Centra FBiH.
Zabrinjavajući podaci
Osim u političkoj sferi, zabrinjavajući podaci dolaze i iz gospodarske sfere, a između ostalog pokazuju da je svega 6 posto od svih zaposlenih žena među najbolje plaćenim zaposlenicima, u odnosu na 13 posto muškaraca.
Sudeći prema istraživanju, portala Paylab.com, koji je u suradnji s portalom plata.ba iza kojeg stoji Kolektiv Posao.ba, žene i dalje biraju profesije koje se tradicionalno smatraju poželjnim ili podobnim za žene, a koje su uglavnom manje plaćene od takozvanih ''muških'' zanimanja.
''Najčešće se radi o profesijama koje podrazumijevaju brigu o drugima i kontakt s klijentima, kao što su sekretarica, asistentica, recepcionerka, medicinska sestra, nastavnica, konobarica, socijalna radnica...''. navedeno je u istraživanju, koje navodi da su zabrinjavajuće velike razlike plaća muškaraca i žena.
''U glavnom gradu BiH, razlika između plaća žena i muškaraca doseže čak 25posto, dok u ostalim dijelovima naše zemlje, žene zarađuju u prosjeku 17,6 posto manje plaće od muškaraca. Ako pogledamo prosjek plaća za neka od najtraženijih zanimanja u BiH, možemo uočiti isti trend, odnosno plaće muškaraca su znatno veće u odnosu na plaće žena. Tako prosječna plaća programera iznosi 1713,18 KM, dok je prosječna plaća žene na istoj poziciji tek 1344,20 KM. Marketing menadžer će zaraditi 1518,00 KM, u odnosu na marketing menadžericu koja zarađuje 1250,57 KM. Sličan slučaj je i sa plaćama prodavača, gdje muškarac zarađuje u prosjeku 807,54 KM, u odnosu na ženu na istoj poziciji, čija prosječna plaća iznosi 670,29 KM'' navodi se u istraživanju.
Žene na najnižim plaćama
Istraživanje je otkrilo i zabrinjavaući podatak, da velik postotak žena radi za najnižu plaću - čak 15 posto svih zaposlenih žena u regiji, u odnosu na 7 posto muškaraca.
Osim što se ograničavaju s izborom zanimanja, žene često izbjegavaju menadžerske pozicije, koje su najbolje plaćene, pa je broj muškaraca na ovim pozicijama dvostruko veći od broja žena, navodi ovo istraživanje.
''Jedan od razloga za ovo je taj što žene u prošlosti nisu imale jednake mogućnosti za karijerno napredovanje kao njihove muške kolege, pa se i danas u određenim profesijama osjeća efekt takozvanog 'staklenog plafona'. S druge strane, zaposlene majke ponekad izbjegavaju odgovorne pozicije koje zahtijevaju prekovremeni rad i koje je teško kombinirati s obiteljskim životom'', navodi istraživanje, a u 'obiteljskom životu' muškarac bi trebao sudjelovati podjednako kao i žena.
Interesantno je međutim, kaže istraživanje, da su razlike u plaćama izražene i na menadžerskim pozicijama, dakle najbolje plaćene žene i dalje zarađuju manje od najbolje plaćenih muškaraca, odnosno tek 78 posto prosječne plaće muškaraca. Naime, žene češće zauzimaju menadžerske položaje u manje perspektivnim oblastima, kao što je administracija.
I dok statistike pokazuju da je žena u bh društvu na samom dnu, mi se svi nadamo kako će se žene i muškarci prisjetiti pravog značaja Dana žena, te uz večeru i nazdravljanje odlučiti kako će od danas pa nadalje dati svoj doprinos u borbi za jednakost žena u društvu.
Pogled u povijest
Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena, navedeno je na Wikipediji.
Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Protesti 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje "herojstva radnica".
Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.