Kapacitet vrtića u BiH sporo se širi: U posljednjih 10 godina povećan tek za 34%

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Bosni i Hercegovini veoma mali broj djece pohađa akreditirane programe predškolskog odgoja i obrazovanja i stopa upisa je jedna od najnižih u svijetu. Prema podacima Centra za politike i upravljanje (CPU), tek 17,2 posto sve djece predškolskog uzrasta pohađa akreditirane ustanove.

Nedavno je CPU objavio studiju "Poticaji za povećanje kapaciteta predškolskih ustanova u BiH" u kojoj su predstavljene opcije za povećanje obujma upisa djece u ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje.

Loši podaci

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje, ističe kako su ovi podaci izuzetno loši za razvoj ljudskog kapitala i za adresiranje problema siromaštva, jer se u praksi pokazuje da je upravo razvojni ambijent u ranom djetinjstvu izuzetno važan čimbenik za individualni razvoj djece.

Prema studiji CPU-a ukupna stopa upisa je značajno niža nego u susjednim zemljama (preko 60 posto u Hrvatskoj i Srbiji) i daleko ispod cilja EU iz strategije "Europe 2020" od 95 posto djece od četiri do šest godina upisane u predškolske ustanove.

Iako upis djece u predškolske ustanove nije na zavidnoj razini ipak zadnjih deset godina vidljiv je značajan porast upisa mališana. U razdoblju od školske 2010/2011. do 2019/2020. ukupan broj djece upisane u predškolske ustanove porastao je za 79,9 posto.

Muhović navodi da su partneri iz EU su prepoznali društveni i ekonomski važnost predškolskog odgoja i obrazovanja i pred svoje članice postavile ciljeve za stope obuhvata.

"Za jaslički uzrast od nula do tri godine obuhvat treba biti 33 posto djece, dok 90 posto djece predškolskog uzrasta od četiri do šest godina treba biti obuhvaćeno kvalitetnim predškolskim programima. Ako se pogledamo kako mi stojimo u odnosu na ove ciljeve, a koje je doseglo većina EU članica uključujući Sloveniju, naše su stope prošle školske godine bile porazno niske – 6,9 posto za jaslički i 27,2 posto za djecu od četiri do šest godina", pojašnjava.

Proširivanje kapaciteta u javnim predškolskim ustanovama

U BiH kapacitet javnih predškolskih ustanova se širi izuzetno sporo, kako kaže, u posljednjih 10 godina taj kapacitet povećao se tek za 34 posto.

"Javni vrtići su u prošloj školskoj godini mogli upisati tek 5,5 tisuća djece više nego prije 10 godina. U suštini, sam proces financiranja povećanja predškolskih kapaciteta samo kroz javne ustanove je preskup i spor. Mnogo je efikasnije povećavati predškolske kapacitete kroz poticaj privatnih akreditiranih ustanova koje rastu mnogo brže, a sama cijena tog rasta je niža, jer privatni investitori snose troškove izgradnje ili najma objekata i opereme, dok je stvarna cijena vrtića skoro identična", kazao je.

Dakle, ne samo da se omogućava brži rast kapaciteta i istovremeno potiču privatne investicije, već se i štedi, jer cijenu izgradnje i opremanja javnih objekata svi previđaju kada govore o cijenama vrtića, prenosi Večernji list.

"Rast ukupnih kapaciteta je stoga najbolje stimulirati podrškom privatnih ustanova, a kakvu podršku javne već uživaju. Dakle, subvencijama na lokalnom nivou i poreznim oslobađanjem predškolskog odgoja na entitetskoj razini", dodaje.

Prošle godine, kako kaže, je bilo 380 akreditiranih ustanova, od čega 209 javnih i 181 privatna.

"U javne predškolske ustanove prošle godine bilo je upisano 20 tisuća djece, a u privatne 10,5 tisuća. Pored ovih 30,5 tisuće upisane djece, 4,3 tisuće mališana je ostalo neupisano zbog nedostatka kapaciteta u javnim vrtićima u kojima je iznos koji roditelji plaćaju iz svog džepa značajno manji nego u privatnim ustanovama. Dio te djece je naknadno, bar u dijelovima zemlje u kojima su uvedene subvencije, upisan u privatne ustanove", navodi.