Život na selu
Istraživanje: Mladi Hrvati žele živjeti na selu, ali sumnjaju u državnu pomoć
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Stanovnici ruralne Hrvatske, koja čini četiri petine državnog teritorija, žele ostati živjeti u svojim domovima, no za to im je potrebna pomoć središnje vlasti, kojoj imaju nisko povjerenje, što potvrđuju sociološka istraživanja izdvaja iz dvije doktorske disertacije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Prva disertacija Vladimira Ivanovića naglašava da opstanak u ruralnim područjima više ovisi o individualnim naporima, nego o sustavno organiziranim razvojnim strategijama.
Ivanović ističe da je nužno poboljšati poticaje iz centra kako bi ruralna područja postala održivija i relevantnija na nacionalnoj razini.
Iako ruralna područja često prikazivana kao prostor odumiranja, stvarna situacija je mnogo složenija, a ljudi u tim područjima zadovoljniji su kvalitetom života, naročito zbog snažnog zajedništva i samodostatnosti.
Druga disertacija Brune Šimca istraživala je namjeru mladih da ostanu u ruralnim područjima. Većina mladih, 60%, planira ostati, dok 21% namjerava otići.
Mladi su najzadovoljniji svojim stanovima, životom i okolišem, no nezadovoljni su uslugama i prometnom infrastrukturom. Iako imaju nisko povjerenje u institucije, cijene zajedništvo i društvenu integraciju.
Preporuke za poboljšanje života u ruralnim područjima uključuju poboljšanje dostupnosti javnih usluga, poput škola i zdravstvene zaštite, te jačanje kulturnih i društvenih sadržaja. Također, nužno je povećati ponudu poslova, osobito za mlade i žene, te poticati poljoprivredu i agroturizam. Povećanje prometne povezanosti, naročito željezničkog prometa, ključno je za smanjenje izoliranosti tih područja i zadržavanje stanovništva.
