Pandemija utjecala na veliko smanjenje broja začeća u Europi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Vrijeme je da postanete majka”, tako glasi poruka koju su stotine Portugalki dobile prošli mjesec na svojim mobitelima.

Poruka koju je poslala privatna bolnica u Lisabonu kako bi privukla klijentice izazvala je val kritika na društvenim medijima, a neke žene ocijenile su da je sada najgore vrijeme za majčinstvo s obzirom na to da se nalazimo usred pandemije i recesije.

Dokazi upućuju na to da koronavirus odvraća potencijalne roditelje od začeća u većini Europe, a posebice u južnim državama, od Italije do Grčke, gdje stope nataliteta ionako već u snažnom padu.

Godine 2000. u Portugalu je bilo rođeno 120.000 djece. Prošle godine rođeno je 86.600, što je 39 posto manje. Pad je najjači nakon dubokih recesija kao što je aktualna izazvana pandemijom covida-19 , javlja Hina.

Uz emocionalne izazove koje to nosi za parove koji žele djecu, dugoročno će se pojaviti i gospodarski izazovi za zemlje kojima bi mogle trebati godine da se izvuku iz krize.

Manje rođenih znači i manje novih radnika te više starijih. To će se naposljetku negativno odraziti na BDP i opteretiti javne mirovinske sheme i socijalnu državu, produbljujući jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga Europe.

''Vidite priče u medijima i drugdje o ljudima koji nastoje iskoristiti zatvaranje kako bi napravili djecu, ali to nije racionalno ponašanje”, rekla je Vanessa Cunha, stručnjakinja za fertilitet, rod i obiteljska pitanja pri Institutu za društvene znanosti Sveučilišta u Lisabonu.

Pandemija će imati velik negativan utjecaj

Irene Pontarelli, 35-godišnja psihoterapeutkinja, planirala je ove godine imati svoje prvo dijete nakon sedam godina braka.

Nakon dvije godine rada u sjevernom talijanskom gradu Ferrari, 550 kilometara daleko od supruga Tonija, napokon je pronašla posao u rodnom gradu Iserniji, na jugu zemlje, i činilo se da je stigao savršen trenutak da osnuju obitelj.

Tada se dogodila pandemija. Tonija nije mogla uopće vidjeti od ožujka do srpnja zbog zatvaranja, a sada kaže da je pod prevelikim stresom da bi imala dijete.

„Naše bolnice blizu su kolapsa, posebice na jugu. Vidim se na odjelu za porodništvo, sama, u zdravstvenom sustavu koji ne funkcionira pravilno. Ne izgleda kao pravi trenutak da se donese dijete na svijet”, kazala je.

Podjele sjever-jug

Maria Vicario, predsjednica talijanskog Nacionalnog udruženja primalja, kazala je da očekuje da se kriza odrazi na broj rođenih iduće godine.

''Žene u Italiji imaju djecu kada se osjećaju sigurnima kad je riječ o radnom mjestu, gospodarstvu i zdravlju. Pandemija je sve to poremetila”, kazala je.

Regija Lacij oko Rima ove je godine zabilježila tri puta veći broj mrtvorođenih jer se trudnice boje ići u bolnice na preglede, napomenula je.

Na drugom kraju kontinenta u Švedskoj, koja ima velikodušnu i učinkovitu socijalnu državu, Eva Nordlund, predsjednica Švedskog udruženja primalja, kazala je kako izgleda da se kod njih događa upravo suprotno. „Postoje centri za trudnice koji imaju problema s upisima zbog velikog broja novih trudnica”, kazala je.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, stopa fertiliteta prije pandemije kretala se oko europskog prosjeka od 1,5 djece po ženi.

Francuska, Švedska i Danska vodeće su u Uniji sa stopama fertiliteta većima od 1,7. Na drugom kraju ljestvice su Italija i Španjolska sa stopom manjom od 1,3.

Istraživanje provedeno u pet najvećih europskih zemalja tijekom prvog vala pandemije u ožujku i travnju pokazalo je da je preko dvije trećine ljudi mlađih od 34 godine planiralo odustati ili odgoditi roditeljstvo zbog pandemije.

I to više u Italiji i Španjolskoj nego u Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, po istraživanju koje je provelo milansko Katoličko sveučilište.

Rui Pires, sociolog iz Instituta za društvene znanosti Lisabonskog sveučilišta, rekao je da su ključni čimbenici koji stoje iza pada nataliteta rodna neravnopravnost i manjak državne potpore pri odgoju djeteta. U oba područja južna Europa zaostaje za sjeverom, rekao je, dodajući da su „nejednakosti postale očitije zbog pandemije”.

Posljedice recesije

Italija i Španjolska i dalje osjećaju posljedice recesije s dvostrukim dnom izazvane financijskom i dužničkom krizom od 2008. do 2012.

Kao u Portugalu i Grčkoj, najteže pogođeni recesijom bili su mladi. Tisuće su ih se odselile u inozemstvo, a oni koji nisu bore se s niskim plaćama, visokom nezaposlenošću i manjkom skrbi za djecu.

''Italija je demografski na umoru”, upozorio je Alessandro Rosina, profesor demografije na Katoličkom sveučilištu.

''Situacija je već bila očajna, a sada pandemija prijeti izbrisati i najmanje mrvice nade u spasenje”, rekao je.

Broj rođenih u Italiji u kontinuiranom je padu s više od 800.000 na godinu prije pola stoljeća na 420.000 lani, najmanje od ujedinjenja zemlje 1861.

Gian Carlo Blangiardo, direktor nacionalne agencije za statistiku ISTAT, rekao je u parlamentu prošli tjedan da će koronavirus i prateće gospodarske poteškoće ubrzati taj trend, predviđajući 408.000 rođenih ove godine i samo 393.000 2021.

Kazao je da bi broj rođenih ove godine mogao pasti i ispod 400.000 zbog ''značajnog pada u prosincu”, devet mjeseci nakon uvođenja karantene u ožujku.

U Španjolskoj, koja ima drugu najnižu stopu fertiliteta u Europi nakon Malte, broj rođenih brzo je padao i prije koronavirusa. Od 2014. do 2019. stopa fertiliteta pala je 16 posto.

''Možemo se s priličnom sigurnošću kladiti da će iduće godine biti manje rođenih, možda jači pad nego bez covida-19, i trend će vjerojatno ostati u godinama koje slijede”, rekao je Alejandro Macarron, demograf na madridskom Sveučilištu CEU.