Martina Sokač
Savjetnica za odgoj objašnjava - Kako riješiti stalne borbe između braće i sestara
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Svaka obitelj ima svoju dinamiku, a u obiteljima s više djece, gotovo su neizbježni sukobi među braćom i sestrama, što za roditelje zna biti vrlo stresno. Naime, odnosi među braćom i sestrama jedni su od najvažnijih koje stvaramo u našim životima, a upravo u njima djeca se uče raznim vještinama, poput rješavanju sukoba, pregovaranju i zauzimanju za sebe. Studije pokazuju da upravo iz tih razloga, roditelji ne trebaju očajavati što se njihova djeca često svađaju, nego na njih gledati kao na priliku za učenje.
Otimanje za pažnju roditelja
Vrlo je važno shvatiti zašto dolazi do sukoba između braće i sestara. Među manjim uzrastima, možda će se otimati oko igračke, stariji će možda raspravljati tko ima veća prava i zasluge u obitelji, no u pozadini svih tih sukoba i ono za čime se djeca zapravo otimaju je pažnja roditelja, da budu viđeni i da ostvare vlastitu potrebu za odlučivanjem i moći, što je zapravo jedna normalna psihološka potreba.
''Roditelji prije svega moraju shvatiti da će se braća i sestre svađati i da je to dio odnosa, zato se svađe ne trebaju zabranjivati i očekivati da ih neće biti, nego treba raditi na svađi'', ističe odgajateljica Martina Sokač, međunarodno certificirana edukatorica pozitivne discipline, gostujući u podcastu Rastući s djecom na portalu Bljesak.
Kako rješavati sukobe
Sokač ističe kako je najvažnije je da roditelj ne zauzima stranu, bez obzira na to što u nekim sukobima vidimo tko je u pravu: ''Kad su djeca verbalna i kad vidiš da je starije dijete udarilo mlađeg ili obratno, roditelj reagira: ''Zašto si ga udario?! Zašto si mu to napravio?!'' Riječ ''Zašto'' križamo! Nepotrebna je. Djeca ne znaju odgovoriti zašto. Umjesto toga, prva stvar koju pitamo je ''Što se dogodilo?'', jer dok pitaš što se dogodilo, ti nikog nisi okrivio, nema veze što si vidio. Kad kažeš ''Što se dogodilo?'', onda svatko priča svoju istinu. Prvo utješiš ako su suze, ali tješimo i jedno i drugo. Ako tješimo samo onog koji je udaren, drugom podižemo razinu ljubomore i uvjerenje ''Mama njega voli više. On je mami važniji. Uvijek sam ja kriv.'', iz tog mjesta, samo će dijete drugi put još gore reagirati''.
Dijete najbolje uči kad je povezano s roditeljem
Iako ovako postupanje može biti jako izazovno za roditelje, jer je prirodno da ćemo osjećati ljutnju i smatrati da dijete koje je udarilo zaista je krivo za svoj postupak, važno je zastati, povezati se jer dijete dok nije povezano s roditeljem nije u stanju učiti. Naime, djeca najbolje uče u pozitivnom okruženju i sve ono što u ljutnji nakon svađe kažemo jednostavno neće doprijeti do djeteta.
''Djetetovo ponašanje nije bilo u redu, ali to mu treba reći kada se smiri. Zašto? Kada dijete zagrliš, kad se povežeš s njim i kada se smiri, on će te čuti kad mu kažeš da to ponašanje nije OK. A kad je on kriv, on te neće čuti, on je samo u uvjerenju da je on zločest, da je uvijek kriv za sve i da mama drugog više voli, a neće čuti ono što mi želimo da čuju, koje ponašanje treba promijenit'', objašnjava Sokač.
Pored toga kako rješavati bratsko – sestrinske sukobe, pogledajte cijeli podcast za više savjeta o odgoju. Doznajte kako i zašto se shvaćanje odgoja promijenilo, kako uspostaviti zdrave granice u odgoju, koja je razlika između posljedica i kazni, kada djeca znaju dijeliti igračke, kako i zašto reagiramo na dječji otpor i bijes te što bismo zapravo trebali činiti u tim trenucima.