Sve je više parova koji žele usvojiti dijete

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Mostaru je u prošloj godini potpuno usvojeno četvero djece bez roditeljskog staranja, a broj predanih zahtijeva od strane potencijalnih usvojitelja je 46, što dokazuje podatak, da je svake godine sve više prijavljenih usvojitelja.

''Svakako se mora navesti i podatak da svake godine imamo više prijavljenih potencijalnih usvojitelja od broja djece koja se mogu zbrinuti usvojenjem'', rekla je u razgovoru za Bljesak.info Alma Kozo, koordinatorica tima za starateljstvo i usvojenje Centra za socijalni rad Mostar.

Čekanje djeteta

Kozo kaže da mora demantirati brojne medijske napise u kojima je proces usvajanja djece u BiH predstavljen kao težak i mukotrpan proces.

''Postupak usvajanja s pravne strane gledano jedan je upravni postupak koji traje 30 dana, a u izuzetnim situacijama može trajati 60 dana, kada imamo maloljetno dijete bez roditeljskog staranja koje je 'pravo spremno' tj. kad ne postoje nikakve zakonske prepreke da bude zbrinuto usvojenjem. Međutim, u javnosti se postupak predstavlja dužim jer se uzima u obzir vrijeme koje potencijalni usvojitelji čekaju da se u nekom Centru za socijalni rad ''pojavi'' dijete koje se može usvojiti'', kaže Kozo.

Objašnjava da u BiH i FBiH ne postoji jedinstven Registar s bazom podataka iz koje se može vidjeti koliko djece trenutno čeka da budu zbrinuta postupkom usvojenja.

2000 djece bez roditeljskog staranja

''Broj djece bez roditeljskog staranja u BiH je nešto oko 2000 djece, ali se taj broj ne podudara s brojem djece koja mogu biti usvojena ili potpuno ili nepotpuno, jer dijete koje je bez roditeljskog staranja nekada ne mora, a i ne može biti usvojeno'', kaže Kozo, dodajući da Centri za socijalni rad na prvom mjestu stavljaju najbolji interes djeteta.

''Centri za socijalni rad na prvom mjesto stavljaju najbolji interes djece i ako se dogodi da djeca ne prihvaćaju odabrane potencijalne usvojitelje, prekida se postupak adaptacije pred usvojenje, a koji traje šest mjeseci. Navedeni postupak se provodi uz stalni nadzor Centra. Tako je do sada u par navrata došlo do prekida postupka i vraćanja djece, no nemamo podatak o broju odustajanja potencijalnih usvojitelja'', kaže Kozo.

Budite strpljivi

Ako potencijalni usvojitelji žele zaista postati roditelji i za to ispunjavaju zakonom propisane uvjete, Iz Centra za socijalni rad predlažu da u svojoj želji ostanu doseljeni i budu strpljivi.

''Budući roditelji trebaju imati čvrstu odluku da se žele ostvariti kao roditelji postupkom usvojenja. Nakon toga napisati zahtjev nadležnom Centru za socijalni rad u mjestu gdje imaju prijavljeno prebivalište. Savjetujem, da prije nego bilo što predaju zakažu razgovor s predstavnicima stručnog tima centra za socijalni rad, koji će im dati sve informacije, a i ohrabriti ih u toj njihovoj namjeri. Prilikom predaje zahtjeva budući roditelji nisu obavezni dostavljati ostalu dokumentaciju. Dokumentacija se dostavlja kada se steknu uvjeti da otpočne postupak. Postupak će otpočeti onda ako imamo i potencijalne usvojitelje s jedne strane i dijete s druge strane. Prije svega se uz posredovanje stručnih djelatnika dijete upoznaje s potencijalnim usvojiteljima, i to postepeno i više puta se ostvaruju kontakti. Ako se radi o starijoj djeci i ako oni prihvate potencijalne usvojitelje, tada se otvara postupak. Centri za socijalni rad uvijek traže za dijete dobre roditelje, i postupaju s najboljim interesom djece'', kaže Kozo.

Potrebna dokumentacija koju potencijalni usvojitelji trebaju prikupiti su kako pojašnjava, pojedinačni osobni dokumenti za bračni par (Izvod iz matične knjige rođenih, Uvjerenje o državljanstvu, kopija osobne karte, Uvjerenje o prebivalištu, Vjenčani list, Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak, Uvjerenje o ne kažnjavanju, Uvjerenje da nije oduzeto roditeljsko staranje, Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti, Ljekarska uvjerenja, Nalaz i mišljenje neuropsihijatra, Nalaz i mišljenje psihologa, Uvjerenje o prihodima, Uvjerenje Zemljišno- knjižnog ureda posjeduju li nekretnine (kuća, stan)).

Uvjeti za usvojenje maloljetne djece u FBiH propisani su Obiteljskim zakonom Federacije BiH, koji regulira i pitanje potpunog i nepotpunog usvojenja djece.