Kako Nijemci povećavaju natalitet?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Njemačkoj se ponovo rađa više djece. To ima veze s povećanim brojem migranata, ali i s demografskom politikom. Plaćeni porodiljni dopust i više mjesta u jaslicama i vrtićima igraju važnu ulogu.

Savezni zavod za statistiku je prošli tjedan objavio da je u Njemačkoj 2016. rođeno gotovo 800.000 djece, sedam posto više nego 2015. Broj djece po jednoj ženskoj osobi se povećao na 1,59 (2016. je iznosio 1,5) i najviši je u posljednje 43 godine.

Istina, natalitet se povećao zbog povećanja broja strankinja u Njemačkoj koje dolaze iz zemalja s tradicionalno velikim brojem djece, ali je i kod Njemica porastao s 1,43 na 1,46 djece po ženi, piše DW.

U posljednjih deset godina njemačka vlada je donijela mjere s ciljem poticanja povećanja nataliteta. U njih spada i isplata dvije trećine mjesečnog osobnog dohotka za roditelja koji u prvoj godini života djeteta odluči ostati kod kuće.

Zapravo, oba roditelja imaju pravo na 14 mjeseci porodiljnog dopusta ukupno, ali jedan smije odsustvovati najviše 12 mjeseci. Moguće je, recimo, da oba roditelja imaju plaćeni porodiljni dopust u trajanju po sedam mjeseci.

Roditelji imaju i pravo da s djetetom budu prve tri godine njegovog života, s tim da druge dvije godine odsustva nisu plaćene. Osim toga, zakonom se jamči mjesto u jaslicama za dijete kada napuni godinu dana. Broj mjesta se povećao u nekim regijama, ali je to još uvijek problem u gusto naseljenim područjima.

Fleksibilno planiranje – važan faktor

Teško je procijeniti u kojoj mjeri je vladina politika doprinijela povećanju nataliteta. Na to povećanje utiču različiti faktori. Jedan od njih je, recimo, njemački gospodarski rast. Stručnjaci koji hoće dokazati da su vladine mjere bile odlučujuće moraju biti kreativni.

Sebastian Klüsener s instituta „Max Planck" usporedio je stopu nataliteta na malom njemačkom govornom području u istočnoj Belgiji sa stopom nataliteta u Njemačkoj: „Pokušali smo utvrditi koliko je obitelji s djecom obuhvaćeno novom politikom vlade i ustanovili smo da je među njima stopa nataliteta slična onoj među građanima koji govore njemački i flamanski. Smatramo da je obiteljska politika važna i da se njome može objasniti stopa nataliteta u susjednim zemljama kao što su Belgija i Danska."

Istraživanje je pokazalo i da je porodiljni dopust važan faktor. Za vrijeme starog modela, majke su obično bile te koje su brinule o djeci kod kuće, često i zbog toga što su ionako manje zarađivale. Sada roditelji imaju pravo na dvije trećine plaće kada su na porodiljnom dopustu. To je napravljeno po uzoru na švedski model.

Takav sustav omogućava roditeljima da budu fleksibilni u planiranju života po rođenju djeteta. Livia Olah, koja predaje demografiju na Sveučilištu u Stockholmu, za DW kaže: „To je vrlo važno kada dođe vrijeme da se razmišlja o tome želi li se i drugo dijete."

Premalo mjesta u jaslicama

„No porodiljni dopust nije dovoljan poticaj ako nakon njegovog isteka ne postoje dobro razrađeni načini za zbrinjavanje djece", kaže demograf Klüsener. „To je bio veliki problem u Njemačkoj u prvim godinama nakon uvođenja reforme, jer u mnogim regijama jednostavno nije bilo dovoljno mjesta u jaslicama."

Usporedbe radi, situacija u Francuskoj pokazuje koliko je predškolski odgoj važan faktor za stopu nataliteta. Francuska ima najvišu stopu nataliteta u Europi i istovremeno bitno kraći porodiljni dopust: samo šest tjedana prije i deset tjedana poslije poroda. U Francuskoj je politika više fokusirana na institucionalnu brigu o djeci i nije neobično da roditelji svoje dijete ostavljaju u jaslicama samo nekoliko mjeseci poslije rođenja.

Tržište rada je problematično

Čini se da je u Njemačkoj glavna prepreka većem porastu nataliteta – tržište rada. U ovoj zemlji se na rađanje djece uglavnom gleda kao na nešto što uništava karijeru žena. Zakonske odredbe koje su omogućile da žene odgajaju djecu uz skraćeno radno vrijeme bile su dobrodošla promjena, ali kritičari zamjeraju da je tržište rada ostalo vrlo rigidno. Mnoge tvrtke još uvijek odbijaju dozvoliti zaposlenima da rade od kuće ili sa skraćenim radnim vremenom.

Gospodarstvo će profitirati samo ako više poslodavaca promijeni stav i postane naklonjenije obitelji, kaže Livia Olah: „Ima mnogo vrsta poslova koji se mogu raditi od kuće ili s fleksibilnim radnim vremenom i nema razloga da ostanemo privrženi rigidnim strukturama."