Zašto učimo djevojčice da budu čistačice?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Balerina, liječnica, učiteljica, pravnica, predsjednica, slastičarka, cvjećarka, nogometašica, astronaut... na popisu su profesija i zanimanja djevojčica neovisno o godinama i uzrastu te podrijetlu. Pojedine djevojčice žele postati i čistačice, spremačice, domaćice, ali ne sve.

Čak i one koje to ne žele vrlo vjerojatno će to postati, barem u određenom periodu života, ne zato što se iznenada postanu zaljubljene u čišćenje i brigu o domaćinstvu nego zato što ih ta uloga prati još od rođenja.

Haljinica, pregača, mini kuhinjica i beba stvari su koje posjeduju gotovo sve djevojčice, a rijetke su žene koje nisu čistile kuću i pomagale majci još od najranijeg djetinjstva.

Obitelj kao ključ

Uzorak je to koji se generacijski prati, radile su to mama, baka, bakina mama i njezina mama... što stvara naučeni prikaz onoga što su obveze žene u domaćinstvu i obitelji.

Da je obitelj ključna tvrdi i profesorica pedagogije te članica Udruženja za razvoj i edukaciju ''Dignitet'' Edisa Demić koja ističe kako je riječ o generacijskom prijenosu navika.

"Ono što je od iznimne važnosti je uloga obitelji, odnosno majke koja je zajedno s ocem ključna figura u podizanju djece. Vrlo je bitno da oni imaju takav odnos i zreo pristup podjeli uloga spram roda i spola i da tu oni pokazuju pozitivan primjer gdje je logično vidjeti oca da pere posuđe i pomaže u kućanstvu ili da majka radi bilo što. Što znači da ne moraju biti isključivo muški i ženski poslovi, nego poslovi trebaju biti podijeljeni prema kriteriju tko je u kojem poslu najbolji i tko u kojem poslu najviše uživa kako bi domaćinstvo brže i efikasnije odrađivalo određene obveze i zadatke", kazala je za Bljesak.info profesorica Demić.

Ona navodi kako je ključno da dijete od malih dana vidi i ima primjer u svojim roditeljima te da se stanje i u bh. patrijarhalnom društvu popravlja.

Žene na bitnim pozicijama 

"U posljednje vrijeme svjedočimo kako se to sve više mijenja na bolje u kontekstu da se izjednačava ravnopravnost i da se sve više osvješćuje misao da žena može biti jednakopravna i ravnopravna s muškarcem u obavljanju svih, kako fizičkih tako i intelektualnih, poslova", tvrdi Demić te naglašava koliko je bitna promocija žena na važnim pozicijama:

"Ono što je našem društvu potrebno je da se te pozicije promoviraju, a da se žene ne spominju samo kao čistačice, spremačice, pomoćnice, tajnice itd... Žena može biti i predsjednica, premijerka, vođa...".

Ipak, promjena je vidljiva navodi Demić jer "kada bismo uradili analizu kako je bilo prije možda 25 ili 30 godina i sada vidjeli bismo određeni napredak".

Napretka ima, ali rodna neravnopravnost u BiH izrazito je izražena u obavljanju kućanskih poslova te brizi za djecu, podaci su istraživanja Agencije za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH iz 2020. godine.

Ništa bez žene 

Riječ je o istraživanju u kojemu je 500 žena starosti između 18 i 65 godina podijelilo 'svoje priče' te otkrilo intimu koju kriju njihovi domovi, a podaci su zaista poražavajući.

Gotovo dvije trećine žena (63,7%) rutinske kućne poslove obavlja između 10 i 30 sati tjedno, a nešto više od desetine i preko 30 sati (14,5%). Njihovi partneri rutinske kućanske poslove rade manje od 10 sati tjedno, prema čemu se može zaključiti da zaposlene žene na obavljanje rutinskih kućnih poslova utroše pet puta više vremena od njihovih partnera.

Također, izrazito je neravnopravna raspodjela poslova vezanih za brigu o djeci (kupovina odjeće i obuće za dijete, uzimanje bolovanja, slobodnih dana ili godišnjeg odmora kad je dijete bolesno, mijenjanje pelena, hranjenje djeteta, pomaganje djetetu u nečemu, šetnja s djetetom, vođenje djeteta u vrtić, školu, na dodatne aktivnosti, treninge i slično te kažnjavanje djeteta kad to zasluži ili igranje s djetetom).

Naime, u većini veza (80,8%) žena je ta koja radi sve ili većinu poslova. U manje od petine veza (18%) partneri ravnopravno dijele poslove, a u 1,2% veza (N=4) partner je taj koji radi sve ili većinu poslova vezanih za brigu o djeci.

Začarani krug 

Ta ista djeca, očekivano, slijede primjer svojih roditelja te odrastaju uz primjer majke koja brine za sve, dok otac povremeno sudjeluje u odgoju. Djevojčice slijede primjer majke, dječaci oca te se nastavlja začarani krug.

Koliko je bitna raspodjela kućanskih poslova najbolje je pojasnila kampanja #IJaSamDomaćica koja za cilj ima skrenuti pozornost kako briga za domaćinstvo nije odgovornost žene nego zajednički posao svih ukućana.

Naime, Kraš je pokrenuo inicijativu za osuvremenjavanje pojma domaćica u rječnicima jer, kako ističu, vjeruju da svatko tko se brine za svoj dom, ukućane i goste, bez obzira na spol, uzrast, zanimanje ili bračni status može reći: #IJaSamDomacica.

Ostaje se samo nadati kako će ovakve i slične inicijative osvijestiti ukućane da uvide koliki teret nose njihove majke, sestre, supruge i kćeri te učine sve što mogu kako bi došlo pa barem i do najmanje promjene u njihovom domaćinstvu.