Hrvatski kralj funka
Deset godina od smrti Dine Dvornika
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Dino Dvornik, hrvatski kralj funka, skladatelj, tekstopisac, producent, glumac i reality zvijezda, umro je prije točno jednog desetljeća u dobi od 44 godine.
"Dino Dvornik je osobnost koju je teško analizirati. Imao je nevjerojatan osjećaj za ritam koji se najbolje vidio na živim nastupima'', rekao je Hini glazbeni kritičar Aleksandar Dragaš.
Dinin "splitski đir" počinje početkom 1980.-ih kada osniva bend "Kineski zid" s bratom Deanom, i nakon izdavanja prvog jugoslavenskog funk albuma, Dino napušta bend i odlazi u London gdje se počinje baviti skladanjem glazbe.
Godine 1988. Dino dolazi na Zagrebački festival gdje nastupa kao debitant s pjesmom "Tebi pripadam" i dobiva nagradu stručnog žirija za najbolju skladbu i najbolje novo glazbeno ime. Sljedeće godine potpisuje za Jugoton i izdaje prvi studijski album "Dino Dvornik".
Album je ostvario veliki uspjeh, a plesne podije posebno su zauzeli hitovi "Zašto praviš slona od mene", koji je napisao u suradnji s Gibbonijem, te "Ti si mi u mislima".
Iako je u rodnom Splitu, kroz žanr tada ne još toliko popularne funk glazbe, utjecao na veliki broj glazbenika, Dino se seli u Zagreb zbog profesionalnih razloga.
Svoj prvi veliki koncert ima u Domu sportova, 24. prosinca 1990. godine. Turneja se te godine prekida zbog političke situacije, raspada Jugoslavije, i kasnije rata.
Iste godine izdaje i drugi studijski album "Kreativni nered" na kojem se izdvajaju hitovi poput "Jače manijače" i "Ja bih preživio".
Tri godine poslije, 1993. Dino izdaje album pod velikim utjecajem techno glazbe "Priroda i društvo".
Godine 1995. vraća se u vrh hrvatske glazbene scene objavivši singl "Afrika", koja postaje uspješnicom karakterističnom po ritmu i inovativnoj produkciji. Slijedeće godine za istu pjesmu je dobio i nagradu Porin.
"Dino Dvornik je američki funk 70-ih i 80-ih na svoj način pretvorio u 'našu glazbu' prepunu osjećaja", objasnio je Dragaš i dodao da osobno smatra da "nije imao konstantu, već bljeskove kreativnog nemira''.
Izdao je još pet albuma do svoje smrti, uključujući i album uživo "Live in Munchen".
Iza Dine Dvornika ostao je nevjerojatan glazbeni opus kao veliki utjecaj na buduće naraštaje hrvatske glazbe, no na pitanje što bi bilo da je Dino živ, Dragaš je kratko objasnio: "Iskoristio bi veliki talent poznavanja elektronske glazbe, poslušajte Afriku, on je bio daleko ispred svojeg vremena na ovim prostorima''.
Nešto slično rekla je i Danijela Dvornik u objavi povodom desete godišnjice Dinine smrti.
''Vjerojatno bi radio glazbu kakvu je oduvijek želio bez udovoljavanja širokoj masi, za svoj gušt. Bio bi vjerojatno prisutan na društvenim mrežama jer bi napokon mogao reći što god poželi. Možda bi, da je samo malo pričekao, ostvario još neke svoje snove", napisala je Danijela na svojem Instagramu.
Jedna od najzanimljivijih osobnosti glazbene scene Hrvatske, koja se nije libila govoriti niti o svojim demonima, poput ovisnosti o drogama, ostavila je mnogo glazbe za prisjećanje. No prema Dragašu i Danijeli, Dinin prerani odlazak ostavio je puno prostora gdje je još mogao zabljesnuti, a na ovaj način možda je ostao i "nedorečen".
Dino je pokopan na zagrebačkom Mirogoju 10. rujna 2008. na vrlo poseban i jedinstven način, Dinin način. Puštala se njegova glazba, te se plesalo u veselom raspoloženju, po kakvom će ga zauvijek brojni obožavatelji pamtiti.