Evo zašto je baš 1. siječanj odabran kao datum početka Nove godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Proslava Nove godine jedan je od najstarijih ljudskih običaja, koji datira još prije nekoliko tisuća godina.

Sumerani su prvi počeli obilježavati dolazak nove godine prije više od 4.000 godina, a zapisi o tradicijama i ritualima vezanima uz ovo razdoblje postoje i među starim Rimljanima, Kinezima, Egipćanima, Germanima i drugim drevnim civilizacijama.

Svaka je kultura imala svoj kalendar kojim se određivao godišnji ritam. U različitim kalendarima godina je počinjala na različite datume. Tako su drevni Egipćani slavili dolazak nove godine u srpnju, Kinezi i Grci u proljeće, Židovi u rujnu ili listopadu. Iznimka je bio stari Rim.

Datum se mijenjao s dolaskom careva

Naime, kako je koji car dolazio na vlast, tako je mijenjao datum početka godine. Prvi dan mjeseca siječnja odabran je kao početak nove godine 153. pr. Kr., a već je postojao običaj da rimski dužnosnici preuzimaju jednogodišnju službu upravo 1. siječnja.

Na latinskom se taj mjesec zvao januarius i bio je posvećen Janu, bogu početaka, pa se činilo logičnim na takav dan započeti novu godinu. Rimski je običaj na taj dan slaviti, bučiti i darivati rodbinu, što smo preuzeli i uklopili u svoju tradiciju, piše Radiosarajevo

Drugo objašnjenje za odabir ovog datuma je proglašenje Julija Cezara božanstvom, što se dogodilo 1. siječnja 42. pr. Kr.

Narodi koji su se doselili u Europu tijekom i nakon propasti Rimskoga Carstva smještali su prvi dan nove godine obično u proljeće, kada se budi priroda i započinje novi život za biljke i životinje, a time i za ljude. Tako su i naši preci slavili novu godinu u proljeće.

Europski narodi

Europski su narodi imali različite kalendare dok papa Grgur XIII. nije uveo novi kalendar. Dotad je u nekim zemljama bio na snazi julijanski kalendar, a novi je prozvan gregorijanskim po dotičnom papi.

Reformirani kalendar donio je nekoliko novosti. Papinskom bulom određeno je da će od 1582. početak godine ponovno biti 1. dan mjeseca siječnja. Tada su uvedene i prijestupne godine, a određeno je i novo pravilo izračuna datuma za Uskrs. Najneobičnija odluka pape Grgura XIII. bila je da nakon 4. listopada 1582. slijedi 15. listopada 1582. godine.

Za dolazak nove godine još se vežu neki zaista neobični običaji, od nošenja nove odjeće zbog sreće do razbijanja tanjura pred ulaznim vratima. Prema nekim vjerovanjima, na novogodišnju noć treba pojesti 12 zrna grožđa ili čak 12 grejpova za svaki mjesec u godini. Možda je najljepši običaj onaj u Japanu – svima treba oprostiti kako bi zaista bili spremni za novi početak.