Od Baby Boomera do Generacije Alpha
Sve što trebate znati o Boomers, Generacija X, Generacija Y, Generacija Z i Generacija A
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U svijetu koji neprestano evoluira, generacijske podjele postaju neizbježan element naše svakodnevice. Kao da su stranice povijesti knjige, svaka generacija nosi svoj jedinstveni pečat, oblikujući kulturu, ekonomiju i društvo u cjelini.
Od Baby Boomera koji su oblikovali poslijeratno razdoblje do dinamične Generacije Alpha koja ulazi na svjetsku scenu, putovanje kroz generacije otkriva slojevitost ljudskog iskustva. Sada, zaronimo dublje u generacijske identitete i istražimo kako svaka od njih oblikuje našu stvarnost.
Zašto se generacije nazivaju po slovima?
Počelo je s generacijom X, ljudima rođenim između 1965.-1980. Prethodna generacija bili su Baby Boomers, rođeni 1946.-1964. Nakon Drugog svjetskog rata Amerikanci su uživali u novostečenom blagostanju, što je rezultiralo "baby boomom". Djeca rođena kao rezultat toga nazvana su Baby Boomers.
Ali generacija koja je slijedila Boomere nije imala očigledan kulturni identifikator. Zapravo, to je anegdotalno podrijetlo izraza Gen X - podrijeklo koje ilustrira neodređene karakteristike po kojima bi postali poznati.
Odatle je sve išlo abecednim redom. Generacija koja je uslijedila nakon generacije X prirodno je postala generacija Y, rođena 1981.-1996. (manje-više nekoliko godina s obje strane).
Izraz "milenijalac" široko se pripisuje Neilu Howeu, zajedno s Williamom Straussom. Njih dvojica su skovali izraz 1989. godine kada je nadolazeći prijelaz tisućljeća počeo biti jako zastupljen u kulturnoj svijesti.
Generacija Z odnosi se na bebe rođene od kraja 90-ih do 2012. godine. Pojavio se i niz potencijalnih etiketa, uključujući Gen Tech, post-Millennials, iGeneration, Gen Y-Fi i Zoomers.
Generacija Alpha obično se odnosi na djecu rođenu od 2012. godine i kasnije. Naziv "Alpha" sugerira da su oni prva generacija koja je rođena u 21. stoljeću. Iako su još uvijek vrlo mladi, mnogi se istraživači, marketinški stručnjaci i demografi bave proučavanjem njihovih obilježja, navika i utjecaja na društvo.
Budući da su rođeni u doba digitalne revolucije i tehnološke povezanosti, generacija Alpha raste u okruženju koje je znatno drugačije od onoga koje su imali njihovi prethodnici. Njihova iskustva i navike bit će oblikovani digitalnom tehnologijom, društvenim medijima i drugim aspektima suvremenog svijeta na način koji se još uvijek istražuje i razumije.
Generacija Alpha postaje sve prisutnija tema u istraživačkim studijama, marketinškim strategijama i razgovorima o budućnosti, budući da će njihove karakteristike i ponašanja imati značajan utjecaj na društvo u godinama koje dolaze.
Generacije kroz prizmu potrošnje
Generacija Millennials, poznata po svojoj predanosti potrošnji, dominirala je globalnim tržištima 2020. godine, s predviđenim prihodom od 1,4 trilijuna dolara. Iako su suočeni s ekonomskim izazovima tijekom svojih ključnih karijernih godina, Millennials će do 2030. naslijediti više od 68 trilijuna dolara od prethodnih generacija, postavljajući ih kao jednu od najbogatijih generacija u povijesti.
Generacija Z, koja slijedi, ne zaostaje mnogo. Očekuje se da će do 2030. generirati prihod od 33 trilijuna dolara, čineći ih ključnim igračem na globalnoj ekonomskoj sceni. Nadalje, Generacija Z će nadmašiti Milenijalce po potrošačkoj moći, što pokazuje njihovu značajnu ulogu u oblikovanju budućih tržišta.
Generacija Alpha
No, najnovija na svjetskoj sceni je Generacija Alpha, kako ju je nazvao društveni analitičar Mark McCrindle. Do 2025. godine, očekuje se da će brojati gotovo 2 milijarde članova diljem svijeta, obećavajući dinamičnu snagu na globalnoj razini.
Unatoč različitim kulturološkim kontekstima, jasno je da su mlađe generacije ključne za budućnost svih ekonomija. Razumijevanje njihovih preferencija i potreba postaje imperativ za sve financijske institucije koje žele opstati i napredovati u promjenjivom svjetskom okruženju.
Važno je napomenuti da definiranje generacija nije strogo vezano uz godine rođenja, već predstavlja širi društveni i kulturni kontekst. Razumijevanje tih konteksta ključno je za prilagodbu marketinških strategija i komunikacije kako bi se što bolje odgovorilo na potrebe različitih generacija.
Starenje je neizbježan proces, ali pristupanje tržištima i komunikacija s različitim generacijama zahtijeva osjećaj za dinamiku svakog vremena i kulture. Bez obzira na to gdje se nalazite u svijetu, mlade generacije su pokretači promjena i važno je razumjeti njihovu ulogu u oblikovanju budućnosti.
- Baby boomers: Baby boomers rođeni su između 1946. i 1964. Trenutačno imaju između 57-75 godina)
- Generacija X: Generacija X rođena je između 1965. i 1979/80. i trenutno ima između 41-56 godina
- Generacija Y: Generacija Y, ili milenijalci, rođeni su između 1981. i 1994/6. Trenutno imaju između 25 i 40 godina:
- Gen Y.1 = 25-29 godina
- Gen Y.2 = 29-39 godina
- Gen Z: Gen Z je najnovija generacija, rođena između 1997. i 2012. Trenutačno imaju između 9 i 24 godine
- Generacija A: Generacija Alpha počinje s djecom rođenom 2012. i nastavit će se barem do 2025., možda i kasnije
