Preminuo širokobriješki intelektualac Karlo Rotim

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U srijedu, 25. srpnja 2018. godine, u 6:45 sati, u svojoj 88-oj godini života, nakon kraće bolesti preminuo je poznati širokobriješki intelektualac Karlo Rotim.

Autor je 11 knjiga, a u više pedagoških časopisa i listova objavio je preko 50 stručnih i znanstvenih radova.

Za promicanje odgojno-izobrazbene djelatnosti u praksi i teoriji od prosvjetnih tijela dobio je više priznanja među kojima najveće republičko priznanje - Nagradu ''Hasan Kikić'' 1987. godine.

Ispraćaj Karla Rotima bit će u četvrtak, 26. srpnja 2018. godine, u 18:00 sati ispred Gradske mrtvačnice u širokobriješkom naselju Klanac. Mrtvačnica je otvorena za primanje sućuti od 17:00 sati, a pokop će se obaviti na Novom Groblju u Gornjem Gracu.

Karlo Rotim rođen je 7. travnja 1931. u Gornjem Gracu kod Širokog Brijega od oca Ivana i majke Marte rođ. Čuljak. Učiteljsku školu završio je 1954. u Mostaru, VŠP na odjelu hrvatskog jezika i povijesti 1962. u Mostaru te Filozofski fakultet na odjelu pedagogije i psihologije 1976. u Sarajevu.

Dužnost prosvjetnog djelatnika obnašao je kao učitelj u Dobrkovićima 1955./1956. i u Gornjem Gracu 1956. - 1959., ravnatelja Škole učenika u privredi u Lištici 1960. - 1961., ravnatelja u školi na Kočerinu 1961. - 1973., nastavnika hrvatskog jezika u Osnovnoj školi na Kočerinu 1973.-1979., te pedagoga u Osnovnoj školi u Lištici i Širokom Brijegu od 1979. do 1993.

Kao prosvjetni djelatnik u javnosti se zalagao za poboljšanje materijalnog položaja školstva kako bi se unaprijedio odgoj i izobrazba.

U ''Kulturnom životu'' Beograd 1966. objavljena mu je diskusija sa Šestog kongresa SSRNJ u Beogradu na temu ''Položaj školstva u Hercegovini'' u kojoj je predložio da devize, koje djelatnici na privremenom radu u inozemstvu donose i za njih kupuju potrebnu robu, ostaju u općinama, koje su dužne školovati djecu, a ne da idu u savezni proračun, te da se savezni porez na promet duhana, koji je bio jedini i veliki, smanji i pretvori u općinski. Možda je to bio prvi, a i jedini prijedlog na tom skupu.

Nakon izlaska diskusije koju su građani zapadne Hercegovine s oduševljenjem čitali te poznanici Rotimu čestitali jedan je republički dužnosnik Karlu prigovorio pitajući ga zna li što se financira iz saveznog proračuna na što mu je Rotim odgovorio kako se ''vojska'' ne mora financirati samo sa siromašne zapadne Hercegovine, jer se u njoj najviše proizvodio duhan, a većina ljudi radili u inozemstvu.

U 1968. vođene su predizborne aktivnosti za izbore koji su održani 1969. U većini zborova birača na području općine Lištice za republičkog zastupnika spominjalo se i ime Karla Rotima. Kako nije bio kadar općinskih vlasti, isključen je iz SKJ, a potom je razriješen dužnosti ravnatelja škole i drugih.

Kada je Rotim 1976. diplomirao pedagogiju i psihologiju na izvanrednom studiju u Sarajevu nije bio ''podoban'' za pedagoga u školi. Tek krajem 1979. dobio je ''milost''. Tada se potpuno posvetio istraživačkoj djelatnosti na području odgoja i izobrazbe.