Umrla američka modna ikona Gloria Vanderbilt

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Gloria Vanderbilt, »sirota mala bogatašica«, koja je čitav svoj vijek proživjela u vrhu mode, društvenog ugleda i bogatstva kao nasljednica jedne od najbogatijih obitelji u američkoj povijesti, umrla je u ponedjeljak u dobi od 95 godina, rekao je njezin sin, CNN-ov novinar Anderson Cooper.

Modna ikona postala je 70-ih godina linijom uskih jeansa nazvanom njezinu imenom i s njezinim potpisom.

Vanderbilt je u svojim memoarima napisala da je kao djevojčica razmišljala o tome da postane redovnica, što bi bio nevjerojatan gubitak za kronike društvene elite, slavnih osoba i društvenih zbivanja. Umjesto u samostanu, živjela je punim plućima život koji bi imao dovoljno materijala za desetke sapunica, romaničnih romana, mjuzikla i melodrama.

Vandebilt je rođena 20. veljače 1924. u New Yorku kao pra-praunuka Corneliusa Vanderbilta, koji je u 19. stoljeću bio željeznički i brodograđevinski magnat i stekao je jedno do najvećih bogatstava svih vremena.

Imala je samo 2 godine kada je umro njezin otac Reginald Claypoole Vanderbilt i putovala je Europom s majkom koja je nemilice trošila korporativni novac, tada procijenjen na 2,5 milijuna dolara, što bi danas bilo kao otprilike 33 milijuna.

Glorijina teta, Gertrude Vanderbilt Whitney, utemeljiteljica muzeja američke umjetnosti (Whitney Museum of American Art), tužila je Glorijinu majku za rasipanje obiteljskog novca na razuzdan životni stil te je uspjela dobiti skrbništvo nad djevojčicom sudskim procesom koji je medijski bio popraćen senzacionalistički i došao i do Vrhovnog suda.

Javnost je tada pomno pratila sudbinu ''sirote male Glorije'' koju je čuvalo 12 tjelohranitelja.

Whitney je konačno dobila srkbništvo na djevojčicom koja je poslije kazala da je zbog odvajanja od majke čitav život težila ljubavi i odobravanju. U prvi brak ušla je kao 17-godišnjakinja udavši se za 32-godišnjeg holivudskog agenta Pata DiCiccoa, da bi se ubrzo razvela i u dobi od 21 godine udala za tada 63-godišnjeg dirigenta Leopolda Stokowskog. Par je dobio dva sina, a kada su se rastali 1955., Vanderbilt je izlazila s pjevačem Frankom Sinatrom, pa se našla u situaciji sličnoj kao i njezina majka jer je Stokowski na sudu tvrdio da nije sposobna biti majka jer previše vremena troši na psihoterapiju.

Zatim je bila supruga filmskog redatelja Sidney Lumeta, a četvrti suprug postao joj je pisac Wyatt Cooper koji je umro na operaciji srca 1978. S njime je također imala dva sina.

Godine 1988., mlađi sin iz tog braka, Carter Cooper skočio je s 14. kata njihova stana i počinio samoubojstvo u čemu ga ona nije uspjela spriječiti.

Gloria Vanderbilt poslije je napisala knjigu memoara ''Majčina priča'' u kojoj je za sinovljevo samubojstvo okrivila psihozu izazvanu lijekom protiv astme.

U televizijskom intervju koji je dala svom starijem sinu Andersonu Cooperu rekla je da misli na tu tragediju svaki dan i da je i sama razmišljala o samoubojstvu.

Okušala se u glumi, slikarstvu, pjesništvu i kiparstvu, a kompanija za čestitke Hallmark otkupila je neke od njezinih radova 70-tih. Dizajnirala je kolekciju marama, zatim je lansirala liniju jeansa i proširila je na parfeme, cipele, kožnu galanteriju i druge modne dodatke. Godine 1978. prodala je brand Gloria Vanderbilt i pokrenula drugu modnu tvrtku.

Dobila je parnicu 1993., kojom joj je dodijeljeno 1,5 milijuna dolara odštete u postupku protiv vlastitog psihijatra i odvjetnika koje je optužila da su je pokrali. Odvjetnik godinama nije plaćao poreze, pa je morala prodati dio nekretnina da plati dugove.

U svojim memoarima govorila je i o seksu koji je za nju bilo beskrajno fascinantan. Romanse je imala osim sa Sinatrom i drugim holivudskim zvijezdama kao što su Marlon Brando, Gene Kelly ili osnivač Playboya Howard Hughes s kojime je u vezi bila kada je bila maloljetna, a upuštala se i u ljubavne odnose brojnim oženjenim muškarcima.

Godine 2009. kada je imala 85 godina objavila je eksplictan erotski roman ''Obsession''.

Bila je i u romantičnoj vezi s crnim fotografom, sineastom Gordonom Parksom 50-ih godina, što je bilo kršenje rasnih normi u to doba.

''Okušala sam sve – bol i radost, dramu i razočaranja'', napisala je Vanderbilt o svome životu u knjizi memoara ''It Seemed Important at the Time''.