Livanjski svećenik, sveštenik i efendija zajedničkom kavom daju primjer

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međureligijsko vijeće u BiH u suradnji s Catholic Relief Servicom organizira program pod nazivom "Unaprjeđenje međureligijske izgradnje mira", koji je danas prezentiran u Mostaru.

''Radi se zapravo o novom programu koji se odnosi na osnaživanje rada odbora na međureligijsku suradnju. Radi se o Međureligijskom vijeću koje je do sada osnovalo 12 odbora, u prvoj godini rada želimo unaprijediti i osnažiti članove odbora i njihov rad na terenu'', rekla je u izjavi za medije Božana Ivelić Katava stručna savjetnica Međureligijskog vijeća (MRV).

Kroz ovu godinu izabrano je šest odbora iz Goražda, Trebinja, Livna, Bihaća, Zenicu i Žepča, s njima će MRV malo bliže raditi u smislu razvoja aktivnostima koje će se implementirati od prosinca do svibnja.

''Sami programi moraju biti posvećeni razvoju međureligijskog dijaloga na terenu u lokalnim zajednicama. Zajednički moraju planirati aktivnosti koje će biti usmjerene na izgradnji međureligijskog dijaloga, s tim da barem jedan od programa mora biti posvećen razvoju dijaloga među mladima'', dodala je Ivelić Katava u izjavi za medije.

Zajednička kava

U sam rad odbora su uključeni lokalni vjerski službenici, dodala je Ivetić Katava, napominjući kako su to osobe koje mogu aktivno sudjelovati u planiranju i akcijama programa.

S obzirom da je Livno jedan od gradova koji je postigao značajan napredak u međureligijskoj suradnji, predstavnici vjerskih zajednica iz Livna za medije su istaknuli važnost zajedničke suradnje i način na koji oni djeluju u svojim zajednicama.

''Željko Josip i ja barem jednom tjedno, pored ostalih aktivnosti, zajedno sjednemo na kavu i to u centar grada da nas svi vide. I na taj način da i ostali naprave neki pomak po našem primjeru. Mi moramo živjeti jedni s drugima, to je naš motiv i cilj'', rekao je u izjavi za medije Edin ef. Jašarević profesor Islamske vjeronauke i član Međureligijskog odbora u Livnu.

Odbor funkcionira oko 3 godine, kaže Jašarević govoreći da im je težnja da se približe mladi, da se pređu granice i upoznaju ljudi.

''Upoznajući sebe i drugog postavlja se nivo društvenog odnosa na kvalitetnu razinu. Međureligijsko vijeće je imalo nekoliko aktivnosti. Pripadnici svih vjerskih zajednica zajedno su posjetili Tursku i Crnu Goru, naravno obišli smo sve lokalne vjerske institucije, a zajedno smo organizirali i prikupljanje pomoći za poplavljena područja prošle godine'', dodao je Jašarević.

Mladi mijenjaju sliku

Odrasli ljudi po mišljenju Jašarevića imaju formiran svoj pogled na život,a na mlade mogu djelovati i taj pomak između mladih se vidi.

Fra Josip Jukić župni vikar u župi Svih svetih u Livnu i predsjednik odbora za Međureligijsko vijeće u Livnu objašnjava kako zajedno djeluju zadnje tri godine. Osim zajedničkih posjeta imaju i niz projekata upoznavanja jednih s drugima, akcija suživota itd.

''Nastojimo približiti omladinu jedni drugima. Imamo razna predavanja koja održavamo u prostorijama sve tri vjerske institucije, gdje jedni s drugima razgovaramo o raznim temama od religije, do slobode u kojoj moramo naći mjesta za druge'', kazao je Jukić.

Po njegovom mišljenju u zadnjih pet godina je unaprijeđena suradnja između mladih, a vjerski službenici mladima pokazuju primjer.

Pomijeranje granica

''Gledajući nas i mladi pomjeraju svoje granice koje su nametnute u državi'', kaže Jukić.

Paroh livanjski Željko Đurica, sveštenik, kaže kako ne potenciraju teorijski suživot, nego praktični.

''Suživot 'potenciramo' praktično, jednostavno, spontano, na kavi razmjenjujemo mišljenja i probleme, ispovjedimo se jedan drugome, tako isto gledamo da to i naši vjernici prakticiraju. Pomaka u zadnjih deset godina ima. Ja sam 2001. došao u Livno u tom smislu je sigurno izmijenjen grad, ne samo Livno vjerujem da su i ostali gradovi sve bolji i bolji'', kaže Đurica.

No napominje, kako nisu samo vjerski službenici ti koji su doprinijeli većem suživotu, već je i sam narod pokrenuo promjene.

''Sve je to prirodno, a ako se neke aktivnosti pokrenu to samo pospješuje povezivanje ljudi. Trudit ću se prema bh. društvu biti optimist. Nije da se imamo čime i pohvaliti, nemamo, ali na nama je da se trudimo i budemo optimisti. Jedan dobar dio ljudi je otvoren za suživot, sigurno ima i onih koji i nije, ali ako oni postanu manjina to će biti dobro i za njih i za ostale'', zaključio je Đurica.