Po čemu će to biti poseban mjesec veljača 2016.?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Veljača ove godine ima 29 dana, a počinje i završava se u ponedjeljak. To znači da će u ovoj prestupnoj godini imati čak pet ponedjeljaka. Posljednji put ovakav kalendar, s istim danima i datumima u godini, bio je 1988., a slijedeći put sve će biti isto tek za 28 godina - 2044.

Ovoliko ponedjeljaka u veljači, za sujeverne i one koji strepe od 'baksuznih', prestupnih godina, možda ima neku simboliku. Za astronome i astrofizičare, međutim, to je stvar kalendara i 'čista' matematika.

"U isti dan uvijek padaju prvi, osmi, petnaesti, dvadeset drugi i dvadeset deveti dan u mjesecu", kaže Aleksandar Otašević, astrofizičar Astronomskog društva 'Ruđer Bošković' u Beogradu za 'Novosti'.

"To je jednostavna matematička pravilnost, jer tjedan ima sedam dana. Ova godina je prestupna, veljača ima 29 dana i pošto je prvi u ponedjeljak, onda je neminovno da tog dana bude i 29.

Prelistavanje starih kalendara pokazuje da su u proteklih 100 godina prestupne godine i veljača sa pet ponedjeljaka bili 1916., 1932., 1960. i 1988. godine.

U narednih stotinu godina, isti kalendar bit će 2044., 2072. i 2112. godine. Na prvi pogled čini se da se ovakav kalendar ponavlja na 28 godina, ali uvid u kalendare pokazuje da između njih može proći i 'samo' 11 ili, najviše 40 godina", rekao je Otašević.

"Ako, pak, govorimo o nebeskim prilikama, prestupna godina na njih nema nikakvog utjecaja. To, međutim, ne znači da na nebu neće biti za znanost važnih i, istovremeno, za oko lijepih događaja". Tijekom ove godine, po riječima Otaševića, dogodit će se po dva pomračenja Sunca, 9. ožujka i 1. rujna, i Mjeseca, 23. ožujka i 16. rujna. Na proljeće će, kaže, biti odlična vidljivost nekih planeta, a prelijep prizor očekuje se u kolovozu za vrijeme meteorskog potoka Perseidi.

"Od po dva pomračenja Sunca i Mjeseca, iz naših krajeva bit će vidljivo jedino drugo pomračenje Zemljinog satelita", kaže Otašević, prenosi B92. "I to pomračenje vidjet će uglavnom astronomi, jer je riječ o takozvanom pomračenju polusjenkom.

Prvog rujanskog dana bit će i prstenasto pomračenje Sunca, koje je zaista lijepa, egzotična i rijetka pojava. Njega će, međutim, moći vidjeti samo stanovnici juga Afrike i otoka u zapadnom dijelu Indijskog oceana.

"Od proljeća, u prvoj polovini noći, iz naših krajeva bit će vidljivi Saturn, Mars i Jupiter sa detaljima atmosfere", objašnjava Otašević. "Za dva-tri mjeseca, to će za one koji vole astronomiju, astrofiziku i posmatranje nebeskih tijela, zaista biti pravo uživanje.

U kolovozu, potom, slijedi pojava koja se događa jednom godišnje, ali je posmatračima vrlo atraktivna. Riječ je o meteorskom potoku Perseidi, koja će okom biti najuočljiviji 12. i 13. kolovoza", istaknuo je Otašević, a prenosi B92.