Huremović: Vidljivost LGBTIQ osoba je krucijalna za poboljšanje njihovog položaja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Savezništvo i podrška, teme su ovogodišnje Bh. povorke ponosa koja će biti održana 24. lipnja, a pripreme teku predviđenom dinamikom.
''Kada govorimo o podršci ona zaista mora biti jasna i otvorena, a ne deklarativna. Podrška raste iz godine u godinu, ali ona još uvijek nije na zavidnom nivou, jer se LGBTIQ osobe još uvijek osjećaju kao da su same i bez podrške. Naročito je to vidljivo u svakodnevnici, na mikro nivou, kako u porodicama tako i u prijateljskim/poslovnim atmosferama. Čak i kada neko podržava, često odluči šutati tamo gdje se o LGBTIQ osobama govori negativno. Vrijeme je da svi istupimo iz svojih komfort zona, naročito oni koji imaju tu privilegiju, i budemo istinska podrška, jer je to jedini način kako LGBTIQ osobe mogu početi živjeti sigurno i autentično'', kazala je u razgovoru za Fenu članica Organizacijskog odbora Bh. povorke ponosa Lejla Huremović.
Pripreme za ovogodišnju četvrtu povorku ponosa, kazala je, teku standardnim tokom. Povorka je prijavljena MUP-u Kantona Sarajevo i sada slijedi niz sastanaka sa institucijama i svim ostalim relevantnim akterima.
Organizacijski odbor Bh. povorke ponosa priprema kampanju i događaje i u drugim gradovima te za sam mjesec povorke i šetnju.
Govoreći o slobodi okupljanja kao ljudskom pravu, te o samom Zakonu o slobodi okupljanja prema kojem se dopušta nadležnim institucijama da putem procjene rizika koji određeno javno okupljanje sa sobom nosi, nametnu dodatne mjere organizatorima, Huremović konstatira da je zakon veoma restriktivan i ograničavajući.
''Naime, zaključak koji se izdvaja iz onoga što od nas institucije traže, jeste da ukoliko neko ne pokrije te dodatne mjere za osiguravanje skupa, odnosno ako se ne izdvoji novac, mi protest ne bismo mogli organizirati. Zakon se pod hitno mora uskladiti sa europskim standardima pitanja slobode javnog okupljanja. Ovo nije samo pitanje povorke, iako smo mi jedini skup kojem se ovakve mjere stavljaju na teret, ovo je ipak pitanje svih nas, jer danas se povorci onemogućava, sutra će sigurno nekome drugom. To ne smijemo dopustiti'', rekla je Huremović, kojoj je nedavno uručena i nagrada za ljudska prava "Sloboda, jednakost, bratstvo" Republike Francuske.
Organizatorima bh. povorke ponosa zamjeralo se da se zbog Povorke zatvara promet, da se puno troši za osiguranje, međutim malo se govori o tome da organizatori i ne žele da budu ti koji zatvaraju saobraćaj, kao ni da značajne stavke osiguranja plaća upravo organizator.
''Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa prilikom prijave protesta u pokretu traži da se osigurati ruta kretanja, nikad nismo tražili zatvaranje dodatnih ulica, i najčešće je to nekoliko ulica koje su na ruti kretanja. Zatvaranje svih ostalih ulica je odluka institucija, naročito MUP-a KS i Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo'', naglasila je Huremović.
Bh. povorka ponosa promijenila je i logo te se sad predstavljaju sa logom koji reflektira nekoliko važnih karakteristika prosvjeda.
''Trougao simbolizira oblik BiH, ali i rozi trokut kao povijesno važan podsjetnik da su LGBTIQ osobe bile progonjene za vrijeme nacističke Njemačke, te je sam simbol nakon svega toga postao simbol otpora. Zvijezda koja je u centru trougla simbolizira našu antifašističku pozadinu borbe, a krakovi zvijezde dodatno naglašavaju decentralizaciju aktivizma, odnosno ujedinjenje i borbu bez obzira u kom dijelu BiH živjeli'', istaknula je Huremović.
Jedan od značajnih iskoraka kad je riječ o LGBTIQ osobama je autovanje, za koje Lejla Huremović ističe da je to jedan cjeloživotni proces.
''Jednom se autovati ne znači da ste završili tu priču, jer svaki put kada nekoga novog upoznate, vi morate prolaziti taj proces, jer se nažalost u našem društvu još ne podrazumijeva da svi i sve imamo seksualnu orijentaciju ili rodni identitet. Sve veći broj LGBTIQ osoba jeste aut, kako roditeljima, prijateljima/cama, tako i poslovnim kolegama/cama i šire. Ipak, mnogi se odlučuju ne autovati svima, jer su već proživjeli neki oblik nasilja, odbijanja ili maltretiranja. Pitanje autovanja je isto tako pitanje podrške, što je podrška veća, LGBTIQ osobe su ohrabrenije da se autuju'', naglasila je.
Kad je riječ o LGBTIQ osobama koje djeluju u javnom prostoru - umjetnicima, političarima, Huremović kaže da svako od nas ima osobnu i kolektivnu odgovornost, i svako može doprinijeti razbijanju predrasuda i stereotipa prema LGBTIQ osobama.
''Vidljivost LGBTIQ osoba jeste krucijalna za poboljšanje položaja, pa bi bilo zaista poželjno vidjeti autovane LGBTIQ osobe koje su poznate osobe, umjetnici/e, pjevači/ce ili političari/ke. Naravno, postoji zakon o zabrani diskriminacije koji štiti i LGBTIQ osobe, a negdje je i iskustvo iz regije pokazalo da se itekako može biti aut i baviti politikom'', naglasila je članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa Lejla Huremović u razgovoru za Fenu.