Jedan je razlog zašto se danas manje seksamo nego prije 30 godina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema posljednjim istraživanjima odrasli, ali i mladi, imaju manje seksualnih odnosa nego što je to bilo prije 30 godina. I dok mnogi misle da je razlog drugačije ponašanje i nezainteresiranost zbog dostupnosti društvenih mreža i mobilnih telefona, rezultati su ipak drugačiji.

Jedno je istraživanje provedeno u razdoblju od 2009. do 2018. godine na području SAD-a, a drugo pak, Natsal istraživanje, dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva i prikupljalo je podatke o seksualnim iskustvima ispitanika kroz više od tri desetljeća. Osim toga, i nama bliže istraživanje provedeno u Njemačkoj došlo je do sličnih zaključaka.

Natsal je tako pokazao da sa svakim novim istraživanjem broj seksualnih odnosa u tjednu pada. Tako su 1991. godine ispitanici rekli da imaju odnose 5 puta mjesečno, 2001. palo je to na 4 puta u mjesecu da bi 2012. godine prosječan broj bio samo tri puta mjesečno.  Istraživač britanskog Natsala (Nacionalnog istraživanja seksualnog ponašanja i životnog stila), Soazig Clifton, dao je svoje mišljenje o tome je li Britanija ipak izdvojeni slučaj.

"Ako pogledate diljem svijeta, i druge usporedive studije pokazuju pad. Dakle to je već pravi internacionalni trend", zaključio je. Njemačka istraživanja su pokazala pad u seksualnoj akivnosti od 2005. do 2016. godine, a kao razlog navode smanjen broj ljudi koji žive s partnerom. No, čak i u slučajevima kad parovi žive zajedno, kako kaže Clifton, pad broja i dalje postoji u sve tri godine britanskih istraživanja.

U svojim su ispitivanjima i američka i britanska istraživanja razlikovala adolescente i odrasle, a u obje je grupe broj seksualnih odnosa padao. Tako su američki ispitanici potvrdili da 2009. godine 79 posto tinejdžera u dobi između 14 i 17 godina nije uopće imalo seksualne odnose u godini ranije, dok je deset godina kasnije postotak porastao na njih 89 posto, piše miss7.

Mnogi su se zato pitali nije li razlog u društvenim medijima i popularnim online igrama, no kako je istraživanje prije svega bilo opservacijsko, točni razlozi se ipak ne mogu znati. "Teoretski je moguće da ljudi više vremena provode na mobitelima i povezuju se s drugima virtualno prije nego da imaju odnos s ljudima kraj sebe", rekao je Clifton za Science Focus.

No, istaknuo je i da bi se ljudi mogli danas osjećati ugodnije pričajući o seksu, u usporedbi s 90-ima. "Možda su ljudi slobodniji da kažu da nemaju odnose", objasnio je. To bi značilo da im je manje neugodno javno pričati o seksu pa su zato i rezultati danas možda drugačiji.

Ipak, provedeno istraživanje imalo je još jedan, kvalitativni fokus. Ispitivane su srednjovječne žene, a pokazalo se da su one umornije za seksualne odnose jer im se "previše drugoga događalo u životu". Odnosno, nisu imale vremena razmišljati o seksu. Ali, dok posao može biti razlog za manju količinu seksa, tijekom razdoblja pandemije i globalnog zatvaranja, kad je više ljudi vrijeme provodilo kod kuće, rezultati se i nisu puno promijenili. 

Studija provedena tijekom pandemije pokazala je da je među ljudima koji su živjeli s partnerom, količina seksualnih odnosa ostala jednaka kao i prije zatvaranja, a pad količine odnosa i nezadovoljstvo su posebno bili naglašeni među onima koji su živjeli odvojeno te među mladima.

Dakle, ključ nije u količini, nego u zadovoljstvu. Prije pandemije mnogi su tako mislili da drugi parovi imaju više odnosa i to saznanje im je stvaralo nezadovoljstvo.

Clifton kaže da postoje oni koji bi željeli više seksualnih odnosa, ali većina sudionika koji nisu imali odnosa godinu ranije zapravo nisu bili nezadovoljni svojim seksualnim životima. Štoviše, za parove je važnija kvaliteta, a ne kvantiteta seksualnih odnosa.

Primjerice, čak je 25 posto žena i muškaraca u vezama reklo je da ne dijele istu razinu interesa za seks kao njihov partner. No, nakon što ovakva istraživanja pokažu rezultate, ljudi se ne bi trebali osjećati loše. Umjesto toga, trebalo bi im to samo pomoći da razumiju prosjek i da shvate da trebaju biti zadovoljni onime što imaju. Jer kvantiteta se ne treba mijenjati samo zato što je drugdje tako. Ipak je najvažnija, kako ističu rezultati - kvaliteta.