Godišnjica karantene
Kako stojimo sa seksom nakon više od godine dana pandemije?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
"Upravo smo prošli godišnjicu karantene, a osjećam se kao da sam udarila glavom u zid. Obično sam prisebna, ali iznenada ustanovim da se moja raspoloženja mijenjaju iz dana u dan, pa čak i iz trenutka u trenutak. Ponekad se osjećam vrlo zahvalnom samo zato što sam živa i usredotočena na ono što je zaista važno - zdravlje mojih najmilijih. Drugi put sam bezvoljna, tužna i iscrpljena. Moj dečko je totalno zbunjen mojim raspoloženjima, a frustriran je i činjenicom da dugo nismo imali spolne odnose, no moj libido posljednjih tjedana ne postoji. Što se događa sa mnom i kako da se nosim sa svim?" - u potpisu stoji Tužna i bez seksa. Tim se pismom pacijentica obratila svojoj liječnici dr. Jenn Mann, a sve to prenosi Insider.
Liječnica joj je odgovorila: "Draga Tužna i Bez seksa, dobrodošla u "efekt obljetnice", uobičajeno iskustvo u kojem osoba doživljava simptome nevolje zbog teške ili bolne obljetnice. Mnogi moji pacijenti, kao i prijatelji i obitelj razgovarali su sa mnom o osjećaju uznemirenosti, tjeskobe, tuge, beznađa, problema sa spavanjem, promjena raspoloženja, promjena apetita, iritacije i da - gubitka spolnog nagona, čim je jednogodišnja obljetnica karantene pokucala na vrata.
Ljudi tuguju za vjenčanjima, rođendanima, blagdanskim proslavama, krstitkama i drugim značajnim životnim proslavama i prekretnicama koje se nikada nisu dogodile. Djeca osjećaju gubitak svečanosti dodjele diploma, sportskih natjecanja, rođendana i još mnogo toga. A, s velikm brojem mrtvih i još većim brojem zaraženih, mnogi su ljudi doživjeli gubitak voljenih ili vlastitog zdravlja. Čak i ako se ne sjetimo datuma, naše tijelo uvijek pamti.
Tugujemo zbog gubitka života kakav smo nekada znali, bez maski. Žalujemo za svijetom kakav smo poznavali, a koji sada doživljavamo toliko nepoznatim i opasnim zahvaljujući ovom mutirajućem virusu. Prisjećamo se kad smo zadnji put bili u sobi s nepoznatim ljudima, jeli u restoranu, popili čašu vina s prijateljem, rukovali se s kolegom, jeli tortu nakon što je netko puhao u svijećice, putovali do dalekog odredišta, prisustvovali sportskom događaju ili koncertu na prepunom stadionu ili napustili našu kuću bez maske. To ne znači da ne možeš učiniti ništa kako bi upravljala tim osjećajima ili vratili svoju vezu i seksualni život na staro, ali prvo, moraš prepoznati tugu i gubitak.
"Efekt obljetnice" i pet faza tuge
Postoji proces tugovanja koji ide uz godišnjicu pandemije. To je isti proces koji prolazimo kada se susrećemo sa smrću, a za mnoge od nas smrt je utkana u srž ove pandemije. Psihijatrica Elizabeth Kubler-Ross donijela je teoriju koja se naziva pet faza tuge i gubitka koji su usko povezani sa gubitcima voljenih osoba. No, oni se također odnose na COVID i naše osobne gubitke. Njihovo razumijevanje može pomoći u tvom zbunjujućem stanju i pronalasku odgovora. Pet stadija tuge i gubitka su poricanje, bijes, pregovaranje/cjenkanje, depresija i prihvaćanje.
Ne pojavljuju se linearno, a ponekad se borimo i s dva istovremeno. Na primjer, možeš biti rastrgana između osjećaja tuge zbog gubitka slobode i bijesa zbog želje da se stvari drugačije rješavaju u tvom domu ili svijetu. Poricanje može biti toliko očito koliko i nevjerovanje da je virus stvarna prijetnja ili razmišljanje da neće utjecati na živote. Ljutnja se može pojaviti zbog toga kako se tvoj život promijenio, mjera stožera, bijesa zbog gubitka voljene osobe ili gubitka posla. Cjenkanje se događa kada počneš prihvaćati istinu o onom što se događa, ali imaš iluziju kontrole. Tada u mislima pravimo kompromise poput "Mogu otići kod prijatelja na večeru i skinuti masku jer sam se prošli tjedan testirala i bila negativna." Cjenkamo se sa sudbinom, znanošću i istinom kako bismo dobili stvari koje nam toliko nedostaju, izlažući se riziku, piše miss7.
Depresiju je možda najlakše razumjeti. Posljednja je godina ispunjena gubicima života, sloboda, iskustava, kontakata s drugima i još mnogo toga. Normalno je osjećati se tužno. Prihvaćanje ne znači da smo u redu s cijelom situacijom, ali znači da prihvaćamo nove korake koje moramo poduzeti da bismo se zaštitili. To znači da smo spremni odraditi svoj dio kako bismo izbjegli širenje virusa. Prihvaćanje pomaže da se bolje brinemo o sebi povezivanjem s prijateljima putem video poziva, planiranjem virtualnih događaja i dobrom brigom o sebi.
Kako tuga utječe na tvoj libido
Nisi jedina ako se osjećaš kao da ti je želja za seksom nestala bez traga. Jednostavno, zbog tuge i gubitaka ne osjećamo se ni seksepilno niti osjećamo žudnju. Osjećaj tuge, prestrašenosti ili depresije gasi plamen želje. Na jedan ili drugi način, svi imamo povišen hormon stresa, izazvan pandemijom, zdravstvenim strahovima, zabrinutostima zbog posla, financijskim stresom što ponajviše gasi želju za seksualnim užitkom. To dovodi do toga da naše tijelo svoje resurse usmjerava prema preživljavanju i suočavanju s tugom, i zato u spavaćoj sobi obično nema puno energije za aktivnosti. Znaj da je gubitak libida normalan dio procesa tugovanja, ali da je također privremeni.
Evo nekih načina da se ponovno osjećaš kao nekad, a mogu pomoći i da se spolni nagon vrati u normalu
Razgovaraj o svojim osjećajima gubitka s voljenima i prijateljima. Razmisli o tome da dobiješ stručnu podršku od strane terapeuta.
Okupi grupu za podršku. Nisi sama. Razgovor s drugima koji doživljavaju iste vrste gubitaka može ti pomoći bolje razumjeti osjećaje.
Čuvaj se. Jedi zdravu hranu, vježbaj, naspavaj se, meditiraj i sudjeluj u zdravim aktivnostima koje te smiruju.
Stvori dnevni plan. Znanje što slijedi u danu može ti pomoći da izbjegneš žaljenje ili osjećaj izgubljenosti.
Svakodnevno kontaktiraj s tebi dragim ljudima. Osjećaj povezanosti i podrške presudan je za vlastitu dobrobit.
Isključi vijesti. Odmor od vijesti može biti izvrsno osvježenje mentalnog zdravlja.
Napravi popis brige o sebi. Započni s najmanje 20 stvari koje možeš učiniti, a u kojima uživaš.
Znaj da je reakcija na godišnjicu normalna. Što više budeš svjesna i okružena podrškom, to će biti bolje.