5 do 11: Brojke, stvarnost i liječenje raka testisa u SKB Mostar

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rak testisa najčešći je zloćudni tumor muškaraca u dobi od 18 do 35 godine, a u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar godišnje od ove bolesti obolijeva 5 do 11 bolesnika. Travanj je mjesec globalno posvećen podizanju svijesti o ovom oboljenju, s posebnim naglaskom na edukaciju o simptomima i tehnikama samopregleda jer je ranim otkrivanjem rak testisa izlječiv u 95 posto slučajeva.

''Istina travanj je mjesec posvećen podizanju svijesti i borbi za preventivne preglede muškaraca mlađe životne dobi, prvenstveno u cilju prevencije ili pak ranog otkrivanja raka testisa. SKB Mostar kao ustanova tercijarne zdravstvene skrbi bavi se ranom dijagnostikom i liječenjem raka testisa, a standardno rado prihvaća mlađe muškarce na preventivni urološki pregled nakon konzultacije i pregleda kod njihovog obiteljskog liječnika, koji je prva i najvažnija karika u prevenciji ove bolesti'', govori za Bljesak.info dr. sc. Davor Tomić, spec.urolog, subspecijalist urološke onkologije SKB Mostar.

Učestalost raka se udvostručila

U ovoj bolnici godišnja pojavnost je između 5 do 11 bolesnika sa rakom testisa u prosjeku, prema podatcima o operiranim bolesnicima, mada taj broj ponekada može biti i veći. Govorimo uglavnom o pojavnosti bolesti koja se odnosi na teritorij Federacije BiH na tri Županije, HNŽ, ZHŽ i HBŽ, a statističke brojke za našu zemlju nažalost nemamo.

Istraživanja pokazuju da je učestalost raka testisa posljednjih godina u porastu, a u posljednjih 40 godina se udvostručila. Sve veći utjecaj bolesti i njenog toka liječenja na živote pacijenata razlog je zbog kojeg ovoj temi treba posvetiti veći značaj.

''Ukoliko se bolest otkrije u ranoj fazi, izlječiva je u 95 posto slučajeva, što daje značaj upravo podizanju svijesti mlađih muškaraca za potrebnim samopregledom, te preventivnim liječničkim pregledima obiteljskog liječnika i urologa u spomenutoj životnoj dobi'', objašnjava liječnik.

Kao najčešće simptome ili znakove na koje muškarci trebaju obratiti pažnju navodi bezbolno otvrdnuće ili kvržicu na samom testisu. Od ostalih mogućih simptoma može se javiti bolnost u predjelu trupa, donjeg dijela trbuha ili preponama, te ponekada i u donjem dijelu leđa.

''Od najčešćih uzroka nastanka raka testisa treba spomenuti takozvane nespuštene testise ili testis, povijest raka testisa u obitelji, endokrinološke bolesti koje za posljedicu imaju anomalije u razvoju testisa'', dodaje.

Kako izgleda liječenje?

Na naš upit o procesu liječenja navodi kako je nakon razgovora s pacijentom o početku bolesti, te specijalističkog urološkog pregleda, ultrazvučnog pregleda testisa, potrebno uraditi laboratorijske analize krvi na tumorske biljege beta HCG, Alfa-feto protein i laktatdehidrogenaze.

Potom se učini dodatna dijagnostika i MSCT abdomena te RTG pluća, u cilju postizanja bolje procjene stadija otkrivene bolesti.

''Nakon toga ukoliko navedene pretrage postave opravdanu sumnju na rak testisa slijedi kirurško liječenje u vidu uklanjanja bolešću zahvaćenog testisa u cijelosti sa dijelom tzv. Funikularne vrpce, ingvinalnim pristupom u općoj anesteziji. Ova operacija naziva se radikalna orhidektomija i predstavlja primarni način liječenja za gotovo sve vrste i stadije raka testisa. Odstranjeni testis se potom šalje na patohistološki pregled u cilju dobivanja precizne histološke dijagnoze vrste i stadija bolesti. Ukoliko se u provedenoj dijagnostičkoj obradi postavi sumnja na širenje tumora ili pak kad se dokažu udaljene metastaze primjenjuje se tzv. Adjuvantna kemoterapija ili pak radioterapija na Klinici za onkologiju SKB Mostar'', govori dr. Tomić i dodaje kako pacijenti svi potrebnu skrb mogu dobiti u SKB Mostar, dijagnostičku, kiruršku-urološku i onkološku.

Navodi kako liste čekanja za ovakve bolesnike u ovoj ustanovi nema, ukoliko urolog postavi sumnju na tumor testisa nakon urološkog pregleda i ultrazvučnog pregleda, takve bolesnike nakon pregleda u ambulanti primaju na Kliniku kako bi se u što kraćem roku napravila dijagnostička obrada potrebna prije kirurškog liječenja.

''Ono što nismo u stanju pružiti našim pacijentima u procesu liječenja raka testisa jeste kirurško liječenje koje nekada zna biti potrebno i po provedenoj kemoterapiji i podrazumijeva Laparoskopsku retroperitonealnu postkemoterapijsku limfadenektomiju. Takve bolesnike onda upućujemo na liječenje na Kliniku za urologiju KBC Zagreb sa kojom imamo izvrsnu stručnu suradnju'', navodi.

Tabu tema

Velik problem predstavlja i činjenica kako je ovo kod nas još uvijek tabu tema, kako objašnjava liječnik, prvenstveno poradi stida od samog urološkog pregleda, bezbolnih promjena koje ne daju neki alarmantni signal pacijentima da se jave, jer ih ne boli.

''Brzi rast promjene, unutar mjesec do dva, je znak koji uglavnom natjera pacijenta da se javi na pregled urologa odmah. Ne javljanje pak na urološki pregled, stid, najčešće dovode do pojavnosti uznapredovale bolesti prilikom prvog kontakta sa urologom. Srećom kroz različite medije, društvene mreže, programe institucija nadležnih za rano otkrivanje i prevenciju bolesti, marketinške kampanje, posljednjih godina značajno je porasla informiranost i svijest o značaju prevencijskih pregleda muškaraca, posebice u mlađoj životnoj dobi'', ističe.

Objašnjava kako je svijest mladih ljudi u našem društvu raste, raste informiranost, zainteresiranost, koje doprinose boljem razvijanju svijesti o značaju ranog otkrivanja ovih bolesti i što je bitnije raste svijest o značaju preventivnih pregleda u ranom otkrivanju bolesti, posebice u obiteljima gdje već postoji podataka o ranijoj pojavnosti raka testisa.

Ističe kako su promjene na testisu u ranom stadiju raka najčešće bezbolne, a pregled kod liječnika obiteljske medicine rijetko uključuje i pregled testisa, to najveću ulogu u ranom otkrivanju ove bolesti, slično kao i kod karcinoma dojke kod žena.

Samopregled je ključan

''Kako se ne možemo osloniti na osjećaj boli, vrlo bitno je naučiti vizualno i na dodir prepoznati normalno stanje testisa i eventualne promjene na testisu. Promjene na testisu nisu promjene na samoj koži regije gdje su testisi smješteni. Promjena oblika ili tvrda okruglasta ili pak neravna ali tvrda promjena na samom testisu, na blago dublji dodir predstavljat će sumnju na ovu bolest, te potrebu pregleda urologa u što kraćem roku. Samopregled u ovoj dobi od 18. do 35. godine života dovoljno je obavljati jednom unutar dva mjeseca. Samopregled je najbolje obaviti prilikom kupanja ili tuširanja toplom vodom, kada su testisi sasvim sigurno najopušteniji u skrotalnoj vreći i kada je najlakše opipati spomenuto otvrdnuće na testisu. Na stražnjoj strani testisa normalno je napipati malu mekanu izbočinu sa njenim krajem ispod donjeg dijela testisa koja će predstavljati pasemnik ili epididimis'', objašnjava liječnik SKB Mostar.