Sve što trebate znati
Moždani udar poprima obrise epidemije
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Jedna od šest osoba na svijetu doživjet će moždani udar. Oko 17 milijuna ljudi doživi moždani udar svake godine, a oko 6,5 milijuna ga ne preživi, priopćeno je iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske povodom Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara koji se obilježava danas, javlja Anadolija.
"Svake druge sekunde moždani udar pogodi jednu osobu, a svakih šest sekundi nekoga usmrti. Nakon moždanog udara približno trećina bolesnika umire, trećina ostanu invalidi, a trećina bolesnika se oporavi uz konvencionalnu terapiju", stoji u prioppćenju.
Obrisi epidemije
Liječnici i medicinsko osoblje Klinike za neurologiju UKC RS s Udruženjem neurologa RS danas će od 12 do 13 sati na Trgu Krajine obilježiti Svjetski dan borbe protiv moždanog udara, a moto ovogodišnje kampanje je "Ustani ponovo nakon moždanog udara", posvećene rehabilitaciji i programima terapije nakon oboljenja. Medicinsko osoblje će besplatno mjeriti krvni tlak i šećer u krvi i raditi skrining na postojanje nepravilnog srčanog rada.
"U Republici Srpskoj ovo oboljenje poprima obrise epidemije. Prema podacima koje su dobili prilikom obilaska svih bolnica u RS koji datiraju unazad nekoliko mjeseci, svake godine imamo oko 4.500 novooboljelih od moždanog udara. Primijećen je trend povećane učestalosti obolijevanja od moždanog udara kod osoba srednje životne dobi, od 40 do 60 godina, što se, na našim prostorima, pripisuje povećanoj nazočnosti stresa kao faktora rizika", priopćeno je iz UKC RS.
Oni upozoravaju da je od suštinske važnosti rano prepoznavanje znakova moždanog udara kao što su slabost jedne strane tijela, smetnje s govorom, "iskrivljena usta", nerijetko pomućeno stanje svijesti, ponekad glavobolja, dezorijentiranost, te i hitno liječenje u specijaliziranoj jedinici za moždani udar.
Napredak u liječenju
Najveći napredak u liječenju bolesnika s određenim oblikom ishemijskog moždanog udara je postignut primjenom tzv. trombolitičke terapije, koja četiri puta povećava mogućnost dobrog konačnog ishoda, a koja se godinama primjenjuje u Jedinici za moždani udar UKC RS. Trombolitičkom terapijom se djeluje na uzrok bolesti, odnosno ovaj lijek razgrađuje tromb-ugrušak na mjestu gdje je nastao. Za sada, na žalost postoji cijeli niz ograničenja kod davanja ove terapije.
"Ova terapija se može dati samo ako pacijent stigne u okviru od četiri i po sata od nastanka moždanog udara, zbog čega je izuzetno važno da se pacijent, čim osjeti simptome ili posumnja na moždani udar, javi ljekaru ili direktno neurologu kako bi se što prije reagiralo", navodi se u priopćenju.
Podaci s kojima raspolaže Klinika za neurologiju UKC RS pokazuju da su pacijenti koji su imali moždani udar u 80 do 90 posto slučajeva imali povišen krvni tlak, a 80 posto povišene masnoće u krvi.
Kako nastaje i kako spriječiti moždani udar
Koje su sve vrste moždanog udara, kako nastaje, koji su simpromi i kako spriječiti moždani udar pročitajte u nastavku.
Vrste moždanih udara
Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 85% moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju). Oko 15% moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga, piše Pliva zdravlje
Kako nastaje moždani udar?
Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza. Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stjenci krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stjenke krvne žile. Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, u dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći.
Koji su simptomi moždanog udara?
Najčešći simptomi moždanog udara su:
• utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,
• poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,
• naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
• naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
• gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,
• omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Upozoravajući znaci prije moždanog udara
Određenom broju moždanih udara prethode "upozoravajući znaci" - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.
Čimbenici rizika i kako ih ukloniti
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara, pa se nazivaju čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Na neke čimbenike rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge čimbenike rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika za nastanak moždanog udara. Dob je najznačajniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati. Sa starenjem raste učestalost obolijevanja od moždanog udara. Međutim, u zadnje vrijeme snižava se dob bolesnika koji zadobiju moždani udar: čak 46% moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, tj. između 45. i 59. godine života. Najpoznatiji čimbenici rizika na koje se može utjecati, a povezani su s načinom života su: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina. Neke bolesti predstavljaju čimbenike rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati kao štio su: povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija. Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem čimbenika rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara što je dokazano u zemljama zapadne Europe i sjeverne Amerike gdje je zadnjih desetljeća djelovanjem na čimbenike rizika smanjena učestalost obolijevanja od moždanog udara.
Kako spriječiti moždani udar?
Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom: hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljena hrana, hrana bogata kolesterolom itd., a treba prijeći na zdrav način prehrane: prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u hrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe u prehrani, pogotovo plava riba. Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska dijeta, tj. tradicionalna prehrana na obalama Mediterana. U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već 5 godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača. Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno. Prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost su dokazani čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Jednostavan način smanjenja prekomjerne tjelesne težine je prelazak na zdrav način prehrane i povećana tjelesna aktivnost.
