Jesmo li zbog covida zaboravili cijepljenje protiv drugih bolesti?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjetski tjedan imunizacije se tradicionalno obilježava svake godine u zadnjem tjednu travnja (ove godine od 24. do 30.) s ciljem promocije primjene cjepiva radi zaštite osoba svih dobnih grupa od zaraznih bolesti, koje se mogu spriječiti isključivo cijepljenjem.

Imunizacijom se svake godine spašavaju milijuni života, što je prepoznato kao jedna od najuspješnijih i ekonomski najefikasnijih javnozdravstvenih intervencija na svijetu. Usprkos tome, 20 milijuna djece u svijetu je necijepljeno ili je nepotpuno cijepljeno.

- 32% djece u BiH nije potpunosti cijepljeno i taj broj raste
- Samo 4% djece Roma prošlo je puni program imunizacije i to je alarmantno

Cijepljenje je ulaganje u buduće zdravlje djece

Liječnici upozoravaju na mogućnost pojave epidemija zaraznih bolesti ako imunizacijska pokrivenost najmlađe populacije i dalje ostane niska.

Svi roditelji žele da su njihova djeca sretna, zdrava i zaštićena. Nekada to podrazumijeva i donošenje teških odluka, skoro uvijek uključuje nepovjerljivost ka bilo čemu izvan njihovog uskog kruga poznatih, a često traži i prihvaćanje stvari o kojima ne znaju dovoljno.

Jedna od tih stvari je i redovna imunizacija. Iako je cijepljenje dokazano najdjelotvornija i najsigurnija mjera u sprječavanju zaraznih bolesti, sve veći broj roditelja nije uvjeren kako je to najbolja stvar za njihovu djecu.

Znanstveni dokazi ukazuju na to da je cijepljenje ulaganje u budućnost kojim se sprječava 2,5 do 3 milijuna smrti godišnje, a uz dojenje i pravilnu prehranu, prediktor je ostvarivanja maksimalnog razvojnog potencijala djece.

Oni koji odbijaju cijepljenje obrazlažu to strahom od neželjenih reakcija, sastavom cjepiva, njihovom sigurnošću, dugotrajnim efektima, interesima farmaceutske industrije i zdravstvenih profesionalaca, itd. S druge strane, odbijanje i odgađanje imunizacije dovodi do zdravstvenog rizika kako za pojedince tako i za cijelu populaciju.

"U svakom kontaktu s roditeljima savjetujem da pristupe cijepljenju ili da dopune eventualno nedostajućeg cjepiva, jer je od velike važnosti za svako dijete da dobije sva
cjepiva iz Programa imunizacije, što mu pruža kvalitetnu zaštitu od zaraznih bolesti. Razumijevajući da roditelji mogu imati različite stavove o obaveznoj imunizaciji, da su ponekad zbunjeni ili su u nedostatku informacija, svi mi, zdravstveni profesionalci smo spremni da u otvorenoj komunikaciji dođemo do zajedničkog cilja – zdravo, zaštićeno dijete", ističe prim.dr. Amra Junuzović Kaljić, spec. pedijatar i predsjedavajuća Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju FBiH.

Cijepljenje je ne samo vlastita zaštita od zaraznih bolesti, već i čin društvene odgovornosti i solidarnosti, smatra dr. Junuzović Kaljić.

"Roditeljima uvijek kažem da zaštita vlastitog djeteta kroz cijepljenje, znači i doprinos zdravlju zajednice. Živimo u zajednicama i taj međuodnos individue i zajednice je veoma važan u kontekstu zdravlja. Ne smijemo nikad zaboraviti da među djecom ima onih koji radi nekih stanja i bolesti, ne mogu dobiti cjepivo. Ali ako su njihovi vršnjaci cijepljeni u visokom postotku (to je onih poželjnih 95%), oni će biti junaci, zaštitnici svojih prijatelja.

Pad stope redovne imunizacije uslijed pandemije COVID-19

Nema medicinski opravdanih razloga za odgađanjem provođenja imunizacije u skladu s programima obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti zbog aktualne epidemiološke situacije. Ipak, pandemija COVID-19 je od samog početka utjecala na redovnu cijepljenje djece širom svijeta, pa tako i u BiH. Primjena mjera ograničenja širenja zarazne bolesti, s jedne strane, i ogroman pritisak koji obolijevanje od COVID-19 čini na zdravstveni sistem, s druge strane, rezultira da broj necijepljene i nepotpuno cijepljene djece raste, što povećava rizik od od cjepivom preventabilnih bolesti.

"Realna mogućnost da ćemo imati epidemije postoji. Kako sam već navela, rizik od zaraznih bolesti se povećava što je imunizacijska pokrivenost manja. Kao primjer ću navesti: Morbilli (ospice) su jedna od najinfektivnijih zaraznih bolesti, te ako dijete nije zaštićeno, skoro je sigurno da će dobiti morbile ako dođe u kontakt s virusom, kaže dr. Junuzović Kaljić.“

Što ako kasnite s cijepljenjem vaše djece?

Ako dijete nije uopće cijepljeno potrebno je primijeniti protokol nadoknadne cjepiva kako bi što prije dostigli primjeran vakcinalni status djeteta u skladu s nacionalnim kalendarom imunizacije i dobi djeteta, što će rezultirati zaštitom djeteta od vakcinopreventabilnih bolesti.

"Za svaki pojedinačan slučaj, ovisno o dobi djeteta,pravi se plan cijepljenja, uvažavajući potreban broj doza cjepiva i razmak između pojedinih inaktiviranih i atenuiranih cjepiva. Kombinacijom više cjepiva u skladu s relevantnim stručnim smjernicama moguće je skoro za svaki pojedinačan slučaj, uvažavajući medicinski opravdane kontraindikacije za cijepljenje, postići primjeran vakcinalni status djeteta koje do tada iz određenih razloga nije uopće cijepljeno. Cijepljenje je cjeloživotna preventivna aktivnost s dugoročnim blagodatima za zdravlje te je bitno da svaki pojedinac ima primjeran vakcinalni status, tj. potrebno je što prije dostići primjeren vakcinalni status", pojašnjava prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, specijalista pedijatar.

Sigurnost cjepiva

U Bosni i Hercegovini primjenjuju se cjepiva koje su licencirane i odobrene od Europske Medicinske Agencije (EMA), s čijim je propisima državna regulatorna agencija u BiH uskladila postupke za registraciju cjepiva. Svaka serija cjepiva prolazi kroz rigorozne kontrole kvaliteta u nezavisnim laboratorijima, a proizvođač garantira da je cjepivo usklađeno s propisanim standardom, koji je mnogo viši nego za većinu lijekova. Cjepivo, kao i svaki drugi lijek mora da prođe kontrolu i dobije dozvolu koju izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH.