Većina lijekova u svijetu je iz Kine ili Indije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Većina lijekova proizvedenih u svijetu potiču iz Indije ili Kine, zato što je tamo proizvodnja najjeftinija. Posljedica toga je da je opskrba lijekovima koncentrirana u rukama nekoliko kompanija. Pandemija korona virusa hvata maha i produbljuje strah od nestašica.

Početkom ožujka je svjetska apoteka, Indija, priopćila da će smanjiti izvoz medikamenata. Ta situacija ponovno je ukazala na problem koji je postojao i prije epidemije - ovisnost svjetske farmaceutske industrije od malog broja proizvođača u Indiji i Kini. Lanac opskrbe lijekovima u današnje vrijeme se proteže preko nekoliko kontinenata. Europski farmaceutski koncerni svoje proizvode prave u Indiji, ali oko 70% osnovnihe aktivnih supstanci lijekova dolazi iz Kine.

Kina, na primjer, proizvodi 80 do 90% aktivnih sastojaka za proizvodnju antibiotika. Razlog je jednostavan - ti sastojci se nigdje drugdje ne mogu proizvesti tako jeftino i u tolikim količinama, piše Euractiv.de.

Međutim, Kina i Indija u suštini nemaju vlastitu farmaceutsku industriju. Naime, ono što se u tim zemljama proizvodi su takozvani generički lijekovi, dakle lijekovi čija su patentna prava istekla i koje sa istim kemijskim sastavom i sa istim djelovanjem mogu da kopiraju drugi proizvođači.

Generički lijekovi su na tržištu medikamenata neophodni, zato što su znatno pristupačniji od zaštićenih orginalnih preparata koji su skupi. Visoka cijena ne čudi, pošto svaki lijek do puštanja u prodaju mora proći bezbroj ispitivanja, što guta milijune eura. Taj proces po pravilu traje više od deset godina.

Generički lijekovi pokrivaju veliki dio medicinskih potreba. U Njemačkoj su 2018. godine, prema podacima udruženja Pro-Generika, činili oko 80% svih lijekova, a pri tome je na njih otpadalo samo 9,3% svih liječničkih troškova.

S obzirom da ispitivanje i dobivanje dozvole za nove lijekove zahtjeva mnogo vremena, novca i iskustva, tržište zaštićenih orginalnih ili inovativnih preparata još uvijek je u rukama zapadnih industrijskih država. Pogled na broj ispitivanja lijekova koja su pokrenule farmaceutske kompanije, pokazuje da SAD na globalnom planu uvjerljivo vode u oblasti farmaceutskih istraživanja. U 2017. godini u SAD je, prema podacima Udruženja njemačkih farmaceutskih kompanija, provedeno 2.320 takvih studija. U Njemačkoj ih je, poređenja radi, bilo 588, u Kini 352, a u Indiji svega 56, prenosi Euractiv.

Međutim, Kina ne želi ostati radionica svjetske farmaceutske industrije, već želi preuzeti vodeću ulogu i u istraživanju. Europska trgovinska komora nedavno je u jednom dokumentu konstatirala da se 'Kina nalazi u ključnoj fazi, pošto se od proizvođača generičkih lijekova pretvara u ponuđača originalnih lijekova'.

Ne postoji plan B

Za premještanje proizvodnje generičkih lijekova u zemlje nečlanice EU, godinama su postojali i pravni razlozi. Europsko patentno pravo, koje nekom lijeku pruža zaštitu 20 godina, istovremeno u tom periodu zabranjuje proizvodnju bilo kakve generičke kopije tog lijeka - čak i ako su te kopije namijenjene izvozu u treće zemlje, ili već unaprijed razvijene za prodaju poslije isteka patentnog prava.

To je, upozoravaju kritičari, mnoge proizvođače primoralo da proizvodnju generičkih lijekova presele u inozemstvo.

Bitan faktor je i odnos socijalnog osiguranja i proizvođača.

U Njemačkoj zdravstvena osiguranja putem velikih javnih tendera odlučuju sa kojim će proizvođačima sklopiti ugovore, a riječ je o kompanijama preko kojih se prodaje i većina generičkih lijekova. Glavni kriterij za sklapanje ugovora je cijena. Na taj način opskrba medicinskim preparatima sve češće postaje zavisno od jedne ili dvije grupacije kompanija.

Udruženje Pro-Generika u svom izvještaju upozorava da zdravstvenom sistemu 'nedostaje plan B, za slučaj da neki proizvođač ispadne iz igre' i da je to 'veoma uznemiravajuća pomisao'.

Vratiti proizvodnju u Europu?

Mnogi stručnjaci misle da je tržište generičkih lijekova potrebno vratiti u Europsku uniju. Oni smatraju da bi zdravstvena osiguranja preko neke vrste kvota mogla biti obavezana da na tenderima uzmu u obzir i proizvođače koji aktivne supstance nabavljaju u EU, a ne samo iz inozemstva.

Tom temom su se počele baviti i institucije na nivou EU. U veljači 2019. godine donijeta je odluka o ublažavanju europskog patentnog prava kako bi se smanjilii negativni uticaji na konkurentnost gospodarstva. Tako je u međuvremenu omogućen izvoz generičkih lijekova iz EU i u slučaju da patetno pravo na originalni preparat još važi. Dozvoljena je i proizvodnja lijeka za zalihe koje će se prodavati poslije isteka patentnog prava.

Takvim rješenjima međutim, nisu zadovoljne istraživačke farmaceutske kompanije, koje smatraju da svako ograničavanje patentnog prava potkopava skupocjena ispitivanja novih preparata. Njemačko udruženje tih farmaceutskih kompanija novu regulativu doživljava kao snažan 'industrijsko-politički udarac za jednu od najvitalnijih industrija Europe'.

Ono što nova regulativa Europske unije ne može promijeniti - Europa u proizvodnji lijekova u pogledu cijene ne može se natjecati sa azijskim tržštem. I sve dok Indija i Kina budu u stanju da jefitno proizvode lijekove, svjetsko tržište će ovisiti od njih.