Autistično dijete živi u svijetu kao i svi drugi, samo ga shvaća na drugačiji način

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjetski je dan svjesnosti o autizmu, plavi baloni letjeli su u zrak u kao podrška svakom pojedincu iz spektra autizma ali kako bi podigli svijest građana o ovom poremećaju.

Što je autizam - poremećaj iz spektra autizma?

''Poremećaj iz spektra autizma je razvojni poremećaj koji u utječe na čovjekov način komuniciranja, odnose s drugim ljudima, te okolinu. Djeca su pogođena na različite načine i u različitim mjerama, stoga se koristi naziv „spektar autizma“. Spektar autizma obuhvaća trijadu poremećaja: poremećaja socijalne interakcije, komunikacije i ponašanja. Može se javiti na svim razinama intelektualne sposobnosti. Na jednoj strani su djeca s intelektualnim poteškoćama, a na drugoj strani spektra visokofunkcionirajući autisti npr neki ljudi s Aspergerovim sindromom, akademski vrlo uspješni'', rekla je u razgovoru za Bljesak.info mr. sc. Ana Boban Raguž, neuropedijatrica u Klinici za dječje bolesti SKB Mostar.

Kako prepoznati osobe s poremećajem iz spektra autizama?

Djeca s autističnim spektrom se mogu prepoznati u ranoj dobi jer su bebe po rođenju spremne za socijalizaciju i razvoj komunikacijskih vještina, pojasnila je liječnica.

U djece s autističnim spektrom postoje značajne poteškoće u povezivanju s drugim ljudima.

• Imaju malo ili nimalo kontakta s očima.
• Smiju se ili hihoću bez vidljiva razloga.
• Osamostaljuju se, ponašaju se distancirano.
• Vrte predmete.
• Neobično su vezani ili zaokupljeno predmetima.
• Ponašaju se upadljivo hiperaktivno ili krajnje pasivno.
• Pružaju otpor promjenama, teže rutinama.
• Ne pokazuju strah od opasnosti.
• Ponavljaju riječi ili fraze umjesto uobičajenog govora.
• Ne reagiraju na verbalne pozive.
• Imaju poteškoća u izražavanju, koriste geste ili pokazuju rukama umjesto riječi.

''Najčešće se dijagnoza postavlja u dobi od 3 godine. Porastom svjesnosti autističnog spektra dijagnoza se postavlja i značajno ranije. Dok se u nekim slučajevima dijagnoza postavlja vrlo brzo, neki i godinama čekaju na dijagnozu. Kod nekih roditelja postavljanje dijagnoze može biti dosta frustrirajuće, dok kod nekih olakšanje jer već dulji period imaju sumnju na autistični spektar. Moramo biti svjesni da je dijete isto i prije i poslije dijagnoze'', poručila je Boban Raguž.

Kada posjetiti liječnika

Čim se osjeti zabrinutost za razvoj djeteta, potrebno je potražiti stručnu pomoć.

''Roditelji su (gotovo) uvijek uključeni u postupak probira budući da imaju najširu sliku djetetova ponašanja u različitim situacijama, te su ključni partneri u procesu ranog prepoznavanja poremećaja iz spektra autizma. Neizostavni izvor informacija o obilježjima djetetova ponašanja u svakodnevnim situacijama. Pedijatar je jedan od prvih stručnjaka s kojim se susreće roditelj svakog djeteta, te koji ima mogućnost pratiti djetetov razvoj od najranije dobi. Kako bi se povećala mogućnost ranog prepoznavanja poremećaja, potrebno je čim roditelj osjeti zabrinutost za razvoj djeteta, potražiti stručnu pomoć. Roditeljska zabrinutost najčešće je utemeljena'', savjetovala je liječnica.

Cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR), ranije se povezivalo s razvojem autizma, no teorija je kasnije odbačena, rekla je Boban Raguž.

''Postojala je teorija koja je kasnije odbačena. Rizični čimbenici se neprestano predlažu i istražuju, ali rijetko se sa sigurnošću mogu potvrditi ili oboriti. Razlog tako teškog dokazivanja rizičnih čimbenika leži u činjenici velikih razlika u samom društvu i uzročnim odnosima'', pojasnila je.

Kako žive djeca s autizmom u Hercegovini?

Kako žive djece s autizmom treba prvenstveno pitati njihove roditelje i njihove obitelji, dodaje liječnica.

Kod djece se provodi polivalentna habilitacija, imaju različite tretmane koje su nerijetko provode na različitim mjestima, što zahtijeva veliki angažman roditelja. Vrlo je važna dobra komunikacija među roditeljima koji jedni drugima daju veliku potporu i pokušavaju provoditi složene dijagnostičke postupke kod različitih specijalista. Moramo biti svjesni djeca s autističnim spektrom nisu pošteđeni drugih mentalnih bolesti i fizičkih stanja. Kao što su dispraksija, disleksija, depresija,tjeskoba, epilepsija, opsesivno-kompluzivni poremećaji, poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, Tourettov sindrom… Stoga je važno je pravovremeno prepoznati znakove autističnog spektra i početi odgovarajuću habilitaciju. Provoditi dodatne edukacije u ustanovama predškolske dobi, školskim ustanovama i provoditi polivalentnu habilitaciju na jednom mjestu. Pomoći djeci da što kvalitetnije prođu odgovarajući obrazovni proces jer dijete s autistični spektrom ne treba podcjenjivati da se ne bi posramili svoga neispravnog stava i svoga znanja'', poručila je liječnica.

Naučimo komunicirati s djetetom iz autističnog spektra, jer ono ne živi u svom svijetu, živi u svijetu kao i svi drugi samo ga shvaća na drugačiji način.