Beskrajno čekanje, neadekvatna i zastarjela terapija - Tko brine za bubrežne bolesnike u BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Danas se obilježava Svjetski dan bubrega. U našoj zemlji je trenutno oko 3.000 bubrežnih bolesnika. Najveći problem s kojim se susreću pacijenti na dijalizi, kako za Bljesak.info govori Tomislav Žuljević, ispred Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, su nepravovremena, neadekvatna i zastarjela terapija.

Problem pacijanata na dijalizi

''Uz to, problem pacijentima na dijalizi u BiH jeste i manjak medicinskog kadra a posebno nefrologa te sami uvjeti na dijalizi u smislu ambijenta, prostora i dijaliznih aparata'', govori Žuljević i ističe kako u FBiH imamo oko 2.000 pacijenata na dijalizi, dok je oko 1.000 pacijenta na dijalizi u RS i Brčko distriktu.

Svjetski dan bubrega je posvećen prvenstveno prevenciji te teške i podmukle bolesti, no naša država vrlo malo radi na tome da ta bolest bude prevenirana na vrijeme. Mi se, kao i u drugim sferama života, kako ističu iz ovog Udruženja, samo bavimo posljedicama.

"Budite fizički aktivni i u formi, tako možete bolje kontrolirati krvni tlak i tjelesnu masu; redovito kontrolirajte šećer u krvi (rano otkrivanje i primjereno liječenje šećerne bolesti smanjuju učestalost oštećenja bubrega šećernom bolešću), kontrolirajte krvni tlak (arterijska hipertenzija drugi je po učestalosti uzrok kronične bubrežne bolesti), jedite zdravu hranu i kontrolirajte tjelesnu masu (smanjite unos soli na 5 do 6 grama dnevno. Ne dosoljavajte hranu); održavajte zdravi unos tekućine (1,5 do 2 litre vode dnevno znatno olakšava bubrežnu funkciju čišćenja štetnih produkata iz krvi. Osobe s bubrežnim kamencima moraju piti i više); pušenje djeluje nepovoljno na cirkulaciju krvi kroz bubrege i na taj način ih oštećuje, istovremeno povećava rizik od raka bubrega za 50 posto); ne uzimajte nekontrolirano lijekove (lijekovi protiv bolova mogu oštetiti bubrege), te provjerite funkciju bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika (šećernu bolest, visok krvni tlak, prekomjernu tjelesnu masu ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti)", navode iz Udruženja.

Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH obilježit će taj dan u Beogradu, zajedno sa još sedam zemalja Jugoistočne Europe, odakle će se poslati snažna poruka za prevenciju, bolest i liječenje bubrežne bolesti. Udruženje će, kao i ranijih godina, edukacijom u školama i isturenih štandova na trgovima, raditi na podizanju svijesti kod građana o važnosti prevencije te bolesti.

Svjetski dan bubrega obilježit će se i na Odjelu nefrologije i dijalize Sveučilišne Kliničke bolnice Mostar gdje će i ove godine organizirati radionice kojima je cilj educirati bolesnike i osoblje o prehrani kod osoba koje imaju bubrežne bolesti.

Oko 90 pacijenata u SKB Mostar

''Bubrežna bolest se javlja u jedne od 10 odraslih osoba, a šećerna bolest i visok krvni tlak su dva glavna krivca za razvoj kronične bubrežne bolesti, a znamo da s našim stilom života i starošću broj oboljelih od ove dvije bolesti progresivno raste, a samim tim i bolest bubrega. Kako je ova bolest u svojim ranim stadijima gotovo bez simptoma, osobe se ne javljaju liječniku na pregled i vremenom bolest polako napreduje, te u konačnici, može dovesti do potpunog i trajnog zatajenja funkcije bubrega i tada je jedino rješenje početi liječenje nekim oblikom dijalize ili transplantacije. U Centru za dijalizu SKB Mostar imamo oko 90 pacijenata'', govori za Bljesak.info dr. Monika Tomić, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti SKB Mostar.

Tomić ističe kako je glavni cilj liječenja usporavanje napredovanja kronične bubrežne bolesti do njenog završnog stadija. Da bi se to postiglo, potrebno je što ranije postaviti dijagnozu, te što bolje kontrolirati osnovnu bolest koja je dovela do zatajenja, eliminirati sve rizične čimbenike koji mogu dovesti do daljnjeg napredovanja bolesti.

''Na žalost, naši bolesnici se kasno javljaju na pregled i treba više energije usmjeriti na rano otkrivanje bolesti. Zadnjih godina imamo i nove lijekove koji bi mogli usporiti propadanje bubrega i bilo bi jako dobro kako bi ti lijekovi bili na listama i pacijenti ih dobivali preko recepata. Najveći problem je što imamo veliki broj mladih radno sposobnih pacijenata koji bi trebali promjenu radnog mjesta ili skraćeno radno vrijeme, a to je na žalost u Bosni i Hercegovini neizvodivo'', ističe.

Što je s Centrom za dijalizu?

Pacijenti koji se liječe u mostarskom SKB-u u više navrata su ranije iskazivali svoje nezadovoljstvo. U 2020. godini, u ovoj zdravstvenoj instituciji nabavili su novi aparat za hemodijalizu, tom prilikom je iskazana i inicijativa za izgradnjom novog objekta Centra za dijalizu. No do danas još uvijek se ništa po tom pitanju nije pokrenulo.

Potvrdila je to i dr. Tomić, koja je kratko navela kako trenutno nema saznanja da se planira izgradnja Centra za dijalizu.

Najbolji način liječenja kod zatajenja bubrega je transplantacija. Tomić navodi kako smo svi svjedoci da taj program u našoj zemlji na žalost nije zaživio, a prošle godine je kako ističe Žuljević, u BiH urađeno 16 transplatacija.

''Od toga 10 u Tuzli, a 6 u Sarajevu. Od tih 16, četiri bubrega su transplantirana od preminulih osoba. To jeste napredak u odnosu na prethodne godine i godine Covida 19, ali ipak premalo u odnosu na potrebe onih koji čekaju. Ako smo prošle godine bili zadovoljni, jer smo imali ukupno 16 transplantacija što je bio određeni napredak, tako smo ove godine više nego razočarani jer evo već sto dana nemamo niti jedne transplantacije. Sa žaljenjem moramo konstatirati, to je odluka i nedavno održane Skupštine UDiTB FBiH da ćemo, ako i dalje zdravstvene institucije budu inferiorne spram nas pacijenta i ne budu radile transplantacije u kontinuitetu, biti prisiljeni ponovno izići na prosvjede. Nadamo se da do toga neće doći, ali to nije do nas. To je do onih koji su odgovorni za transplantacijski proces u FBiH a to su Federalno ministarstvo zdravstva sa Centrom za transplantacijsku medicinu, te menadžeri kliničkih centara u UKC Tuzla i KCUS'', navodi.

Ističe kako su liste čekanja se vode u Centru za transplantacijsku medicinu pri Federalnom ministarstvu zdravstva prilično neažurne. Trenutno je na listama oko 320 pacijenta. od čega više od 200 čeka na transplantaciju bubrega a ostatka sa liste čeka na srce, jetru i rožnicu.

Beskrajno čekanje na listama

''Kada je u pitanju vrijeme čekanja, možemo slobodno reči da je to beskrajno čekanje koje u većini slučajeva završi fatalno po život pacijenta. Imamo jako mali broj transplantacija posebno kadaveričnih tako da ljudi umiru bez nade da će jednoga dana dobiti 'najvažniji poziv u životu' a to je poziv na transplantaciju. Od zadnje transplantacije u BiH prošlo je više od 100 dana. Ove godine još nije bila niti jedna transplantacija u BiH'', objašnjava Žuljević.

Najveća međunarodna organizacija za razmjenu organa je Eurotransplant, a što se tiče naše zemlje i aplikacije prema ET na to ćemo, kako navodi, još dugo, dugo čekati.

''Odgovor je jednostavan. Ako je ET međunarodna organizacija za razmjenu organa, ne za uzimanje organa, onda mi tu nemamo što tražiti jer nemamo što razmijeniti. ET prepoznaje samo kadaverične transplantacije (TX od preminulih osoba) i te transplantacije broji. Mi smo prošle godine imali dva preminula donora a za ET potrebno je minimalno 10 na milijun stanovnika'', dodaje.

Transplatacije se rade vani

Ističe kako je velik problem i činjenica da pacijenti idu na transplantacije van naše zemlje, primjerice u susjednu Hrvatsku ili Tursku.

''Privatne klinike iz inozemstva su svoji agresivnim lobiranjem uspjeli okrenuti pacijente prema inozemstvu, tu prije svega mislim na privatne bolnice iz Turske. Bojimo se da su u sve upletene tzv humanitarne organizacije koje u ime pacijenata prikupljaju novce, i kada su potrebni i kada ne.

Također se bojimo da su u sve upetljani i pojedini liječnici iz kliničkih centara što svakako nije dobro za budućnost TX u BiH. Kada je Hrvatska u pitanju, oni rade transplantacije samo svojih državljana kojih naravno ima i u BiH. Nakon što se obave određeni administrativni poslovi pacijent iz BIH sa hrvatskim državljanstvom može doći na listu čekanja u toj zemlji'', zaključuje.