Borba s epidemijom ospica: Što (ne) znate o cijepljenju?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Antivakcinacijski "pokret" uspio je vratiti zarazne bolesti koje su bile gotovo zaboravljene i dovesti do pojave epidemije morbila (ospica) u regiji, objavio je portal Istinomjer u tekstu o tome koliko je bh zdravstvo "iscjepkano" na dva entiteta i deset županija spremno na borbu s epidemijom ospica.

Naime, u Istočnom Sarajevu je 14. ožujka proglašena epidemija morbila, zarazne bolesti za koju se na ovim prostorima koriste različiti nazivi, kao što su ospice, krzamak i male boginje. Dom zdravlja je prijavio epidemiju nakon što su registrirana 4 oboljela slučaja, od čega su troje obiteljski povezani.

Četvrti oboljeli je nedavno boravio u Srbiji, gdje epidemija traje već nekoliko mjeseci i do sada je zaraženo oko 3.000 osoba. Njih 13 je do sada preminulo od komplikacija izazvanih ovom bolešću. Epidemija je najizraženija na području Niša i Novog Pazara, gdje je stopa imunizacije najmanja i obuhvat MRP vakcinom (cjepivo protiv morbila, rubeole i parotitisa, tj. zaušnjaka) iznosi 75%. U Nišu je do sada registrirano 758 oboljelih, te je čak uspostavljena posebna ambulanta samo za morbile. Od četiri smrtna slučaja u ovom gradu, posljednji se desio prije četiri dana, kada je umrla tek rođena beba čija je majka bila zaražena morbilima.  

Nizak stupanj imunizacije

Obuhvat cijepljenjem u Federaciji BiH je čak i niži nego u ovim područjima i iznosi 65,4% za prvu dozu MRP cjepiva i 66,9% za drugu dozu. Iz federalnog Zavoda za javno zdravstvo kažu da je ovako nizak stupanj imunizacije više nego zabrinjavajući. U Republici Srpskoj je obuhvat nešto bolji i iznosi 83,7% za prvu i 86,4% za drugu doza MRP cjepiva. No, ovaj postotak je još daleko od zadovoljavajućeg. Kako ističu oba entitetska zavoda za javno zdravstvo, stupanj imunizacije mora biti najmanje 95% da bi kompletna populacija bila zaštićena.

U BiH je epidemija morbila već bila proglašena krajem 2014. i 2015. godine. Prema podacima federalnog zavoda, tada je u FBiH registrirano oko 5.000 oboljelih. U 2016. godini, prijavljeno je 118 slučajeva.

Ozbiljne komplikacije

U vezi navedenih slučajeva oboljelih, od strane Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i Regionalnog centra Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, uspostavljen je kontakt sa svim relevantnim institucijama i subjektima (Dom zdravlja Istočno Sarajevo, Bolnica Istočno Sarajevo, vrtić, porodice oboljelih) i poduzete sve potrebne mjere za rano otkrivanje oboljelih i sprečavanje širenja epidemije. Svim domovima zdravlja i privatnim zdravstvenim ustanovama (pedijatrija i obiteljsku medicina) u Republici Srpskoj prethodno su dostavljene informacije o epidemiološkoj situaciji kada su morbili u pitanju, s prijedlogom mjera koje treba kontinuirano poduzimati u vezi pooštrenog epidemiološkog nadzora nad ovim oboljenjem.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a rekli su da, iako broj slučajeva za sada nije veliki, s obzirom na alarmantne podatke o stupnju procijepljenosti u BiH, opasnost od epidemije koja trenutno hara u susjednoj Srbiji je itekako prisutna.

''Tim prije što se radi o izuzetno zaraznoj bolesti, čiji se simptomi pojavljuju tek 10-12 dana nakon infekcije, što znači da je osoba može prenijeti drugima prije nego što uopće shvati da je zaražena. U prosjeku, jedna oboljela osoba u osjetljivoj (nedovoljno procijepljenoj) sredini može zaraziti od 12 do 18 ljudi. Za morbile nema lijeka, što znači da se mogu tretirati samo simptomi bolesti. Iako se većina oboljelih oporavi u roku od 2-3 tjedna, morbile mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija, naročito kod djece mlađe od 5 godina i osoba starijih od 20 godina. Ovaj je virus posebno rizičan za trudnice, jer može, između ostalog, izazvati i prijevremeni porođaj'', navode iz ovo ministarstva.

Simptomi

Početni simptomi, koji se obično pojavljuju 10-12 dana nakon infekcije, uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, crvene oči, sitne bijele mrlje na unutarnjoj strani usta. Nekoliko dana kasnije javlja se osip, počevši od lica i vrata, postupno se šireći po tijelu. Uobičajene komplikacije uključuju infekciju uha i proljev. Neke osobe mogu imati ozbiljne komplikacije, kao što su upala pluća i upala mozga. Kao dugoročna komplikacija može se javiti subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE), vrlo rijetka, ali smrtonosna bolest središnjeg živčanog sustava, koja se razvija 7 do 10 godina nakon što je osoba bolovala morbile, iako se bila u potpunosti oporavila od bolesti.  

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH kažu da, iako se trajni imunitet može steći nakon preležane bolesti, izlaganje virusu da bi se stekao "prirodni imunitet" - što se prakticiralo prije nego što je postojalo cjepivo - predstavlja nepotreban rizik s obzirom na dostupnost cjepiva, koja predstavlja najbolju zaštitu od virusa.

Drastičan pad cijepljenja

''Prva doza MRP cjepiva se dobiva u uzrastu od 12-18 mjeseci, a druga doza oko šeste godine, a obvezno prije polaska djeteta u školu. U prijeratnom periodu, dobivala se samo jedna doza cjepiva, prvo "monovalentne" (protiv morbila), a početkom osamdesetih godina "dvovalentne" (protiv morbila i zaušnjaka). Zbog toga je cijepljeni status odraslih osoba najčešće nepotpun i upitno je u kojoj mjeri su još uvijek zaštićene od virusa, ili od izbijanja ozbiljnijih komplikacija u slučaju zaraze. S obzirom da cjepivo ne mogu primiti djeca mlađa od godinu dana, kolektivni imunitet je jedina zaštita za njih, kao i za imunokompromitirane osobe, to jest osobe koje ne smiju primiti cjepivo jer imaju oslabljen imuni sustav'', naveli su.   

Dodali su kako se neka djeca zbog nekih medicinskih razloga ne mogu cijepiti, a kod neke djece se ne postigne željeni učinak nakon cijepljenja, zbog čega se preporučuje visok stupanj pokrivenosti vakcinama, veći od 95%, čime se želi postići kolektivni imunitet, koji štiti ove dvije grupe. Pad kvaliteta kolektivnog imuniteta populacije protiv određenih zaraznih bolesti, prijeti ponovnim sporadičnim ili epidemijskim javljanjem bolesti koje se mogu prevenirati cijepljenjem.

Obuhvat MRP cjepivom u posljednjih nekoliko godina je, međutim, drastično opao, iako je osigurano dovoljno cjepiva protiv morbila, rubeole i zaušnjaka, kažu iz federalnog zavoda.

Razlog što smo danas tako daleko od kolektivnog imuniteta nije u nestašici cjepiva, već u odbijanju roditelja da cijepe djecu, iako je imunizacija protiv rubeole, morbila i zaušnjaka obvezna. Uzrok ovog "trenda" dobro je poznat - godinama unazad, ogroman broj ljudi čita i sluša o tome kako MRP cjepivo izaziva autizam, iako je ova tvrdnja više puta znanstveno ispitana i definitivno opovrgnuta; ili o tome kako je službena medicina "instrument depopulacije u rukama svjetske vlade koja vlada iz sjene". Sve veći broj ljudi donosi odluke o zdravlju svoje djece na osnovu ovih i sličnih teorija zavjere koje širi antivakcinacijski "pokret", izravno odgovoran za pad imunizacije i posljedične tisuće oboljelih i 13 umrlih u susjednoj Srbiji.

Zakon

Iako u Bosni i Hercegovini nema isti intenzitet kao u Srbiji i Hrvatskoj,  njegov utjecaj je itekako prisutan. Na internetu se netočne informacije o cijepljenju šire brzinom svjetlosti, pa su društvene mreže i online "mediji" na koncu doveli do toga da se medicinska dostignuća koja su spasila milijune života doživljavaju kao "prevara farmakomafije"; estradne ličnosti i opskurni "iscjelitelji" se tretiraju kao medicinski autoriteti, a doktori i medicinski radnici kao "narodni neprijatelji".

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kažu da su u protekloj godini poduzeli nekoliko mjera za unapređenje imunizacije. Krajem 2017. je pripremljen i usvojen novi Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.  U skladu sa novim zakonom je izrađen je Program mjera za sprečavanje i suzbijanje, eliminaciju i eradikaciju zaraznih bolesti za područje Republike Srpske za 2018. godinu. Ministarstvo kaže da se obuhvat MRP cjepivom poboljšao u protekloj godini u odnosu na 2016. godinu, to jest da je stupanj imunizacije podignut za oko 10%.

Federalni kaos

Iako je u Federaciji stupanj imunizacije znatno niži nego u RS, odgovori Ministarstva zdravlja FBiH ne pokazuju da je išta od navedenog prepoznato kao problem. Iz Federalnog ministarstva zdravstva rekli su Istinomjeru samo da su ova pitanja u nadležnosti Zavoda za javno zdravstvo BiH.

Iako je od 2014-2016 godine registrirano na tisuće slučajeva morbila u ovom entitetu, čini se da federalno ministarstvo ne smatra da se treba uključiti u sustavno rješavanje problema kroz poboljšanje zakonskog okvira i izradu javnih politika za prevenciju širenja zaraze, navodi Istinomjer i dodaje kako je federalni Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti usvojen je još 2005. godine, a Pravilnici o sprovođenju obavezne imunizacije stari su desetak godina.

Federalni zakon propisuje da federalni ministar zdravstva proglašava epidemiju zarazne bolesti ako se ona pojavi u dva ili više kantona. Ukoliko je epidemija prisutna na području jednog kantona, proglašava je kantonalni ministar zdravstva. Zakon, međutim, uopće ne sadrži definiciju epidemije, to jest ne propisuje jasno koji su uvjeti za proglašavanje epidemije zarazne bolesti (navodi se samo da za to mora postojati epidemiološki izvještaj i suglasnost Zavoda za javno zdravstvo).