Čerkez: Sve više hospitaliziranih zbog delta soja, HNŽ i ZHŽ prednjače

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stanje s koronavirusom u nekim kantonima u Federaciji BiH je ozbiljno, rekao je u intervjuu za Anadoliju prim. dr. Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva za javno zdravstvo.

“Zašto govorim u nekim kantonima. Definitivno postoji razlika u pojedinim kantonima i to značajna. Ono što primjećujemo u ovom trenutku je da u Hercegovačko-neretvanskom kantonu imamo incidencu od 350 oboljelih na 100 tisuća stanovnika. To je već vrlo ozbiljno. Tu slijedi Zapadnohercegovački kanton, Livanjski (Kanton 10) i Posavski kanton. Sarajevo se drži na incidenci negdje oko 100 oboljelih na 100 tisuća stanovnika. Ono što zabrinjava je sve veći broj ljudi na respiratorima i sve veći broj smrtnih slučajeva. Mi smo u proteklom tjednu imali čak 18 smrtnih slučajeva i što je veoma važno čak 20 ljudi imamo na respiratoru. To je jako visok broj za početak ulaska u ovaj val. Samo ti podaci ukazuju na snagu ovog delta soja koronavirusa. To govori o virulenciji virusa. Potrebno je biti jako oprezan”, govori Čerkez.

Ističe da su na snazi mjere koje se u proteklom razdoblju nisu značajno mijenjale s razine FBiH u restriktivnijem smjeru.

“Dakle, iste su mjere. Jedina razlika je što smo mi predložili, a Vlada FBiH usvojila djelovanje na razinama prenosa. To znači da imamo neka četiri razine prenosa virusa. To se preračunava na osnovu četiri parametra. Shodno tome za svaku razinu prenosa bi se na lokalnoj razini trebale donositi određene mjere. Govorimo o restriktivnijim mjerama. Očekujemo da to urade kantoni. Ne možete na razini cijele FBiH donositi restriktivniju mjeru kada imate jako veliku različitost između kantona. Moram reći da i zemlje poput Francuske, Njemačke kao i mnoge druge zemlje su regionalizirane, i upravo druge zemlje su donosile restriktivnije mjere na razine regije i sprečavali da se iz te regije prelije u drugu regiju”, ističe Čerkez.

Imali smo, navodi, toplo ljeto, veliki broj ljudi koji je boravio i u drugim zemljama turistički, a i veliki broj turista je posjetio BiH.

“Imali smo dosta događaja i masovnih okupljanja. U tom ljetnom periodu se dobro prošlo. Sada već polako ulazimo u jesen i kao što smo očekivali ulazimo u četvrti val”, naglašava Čerkez.

Pravovremene donositi mjere

S obzirom da pojedine zemlje u regiji već donose nove mjere, odnosno da čak uvode i policijski sat te ograničavaju rad ugostiteljskih objekata, Čerkez je govorio o tome šta nas očekuje u BiH, odnosno FBiH.

“Ovo nije borba Federacije BiH ni kantona odvojeno. Ovo je jedan zajednički posao. Mi ćemo pratiti stanje kao i do sada. Sve mjere koje smatramo da treba donijeti s razine FBiH mi ćemo donositi. Pratit ćemo situaciju. Nijedna mjera nije isključena. U velikoj mjeri sve što će se propisivati, odnosno kakve će se mjere donositi zavisi od broja ljudi koji budu cijepljeni. Da budemo jasni. Vi vidite da zemlje koje imaju cijepljenje ljude s obje doze već polako popuštaju, da ne kažem, ukidaju ove mjere. To ćemo i mi raditi, ali ćemo morati pratiti situaciju. Prvenstveno će se morati pratiti taj priliv prema bolničkom sektoru. Naravno, morat će se pratiti posljedice, koliko imamo smrtnosti ljudi, koliko se sve to odražava na realan život”, cijeni Čerkez.

Ono što je u ovom trenutku bitno, kaže, jeste da se i građani uključe.

“Ovo nije borba zdravstvenog sektora a virusom. Mi liječimo posljedice i mi djelujemo preventivno mjere da ne bi došlo do zaraze. Ovo je ključno pitanje društvene odgovornosti, društvene svijesti, pitanje i federalne i kantonalnih vlada i svih onih subjekata koji čine te vlade. Moramo reći da su to prvenstveno inspekcije, ministarstva unutrašnjih poslova… Već dvije godine smo u koroni. Mislim da smo naučili dobre lekcije svi i da već znamo prepoznati na koji način se zaštititi. Znamo prepoznati kako se treba ponašati i šta treba raditi da ne ugrozimo zdravlje drugih”, naglašava Čerkez.

Cijepljeno više od 20 posto stanovništva

Govorio je i o tijeku procesa imunizacije u FBiH te da li možemo biti zadovoljni tempom koji imamo.

“Moram reći da posljednji podaci koje imamo, bez prethodnog tjedna, pokazuju da je bilo oko 17 posto cijepljenog stanovništva. U proteklom tjednu smo imali značajan rast. Mi to utorkom sabiramo što znači da ćemo na taj dan sve kompletirati s novim brojkama. Mislim da smo već na nekom broju od 23 posto cijepljenih. U svakom slučaju idemo polako naprijed. Tu treba imati obzir da je određen broj ljudi cijepljen u susjednim zemljama i da taj broj čini sigurno tri do četiri postotka. Prema tome mi idemo polako. To još uvijek nije zadovoljavajuće, jer dok ne dostignemo onu razinu od 50 posto najmanje ne možete biti zadovoljni”, cijeni Čerkez.

Ističe da je i Svjetska zdravstvena organizacija dala uputstvo da svaka zemlja do kraja ove godine ima najmanje 40 posto cijepljenih osoba.

“Mi očekujemo da taj broj dobijemo značajno prije, početkom jeseni da imamo taj broj. Nadamo se da ćemo na razne načine motivirati ljude da se cijepe. Ono što je važno jeste da ćemo mi s naše strane učiniti sve da ta vakcina bude dostupnija, odnosno da se što više punktova otvori, a da s druge strane također krenemo u cijepljenje gospodarskih i poslovnih subjekata”, ističe Čerkez.

Građani znaju dovoljno o cjepivu

Iako cijeni da su zavodi za javno zdravstvo koji provode proces imunizacije mjerodavne institucije koje bi trebalo da daju stav o tome da li smo podbacili kada je u pitanju kampanja cijepljenja, odnosno da li se to moglo uraditi na bolji način, Čerkez je dao svoje mišljenje.

“Ako gledamo kampanju ipak moramo biti svjesni da već dvije godine govorimo o virusu, da više od godinu dana govorimo o cjepivima, o vrstama cjepiva, kako djeluju i na šta djeluju. Ne znam da je bio ijedan medijski intervju ili bilo koji vid razgovora, a da se o tome nije govorilo. Prema tome, jako je teško povjerovati da većina stanovništva ne zna o cjepivima ništa. Svako tko želi da se informira on se mogao informirati na adekvatne načine, ne samo putem internet stranica. Jer, znamo da nije svaka kategorija stanovništva spremna da koristi te web-stranice. Ali, kroz medijske istupe, kroz da li printane ili elektronske medije mislim da je jako puno informacija proslijeđeno. Naravno da treba i dalje značajno raditi na tome. Drugo, trebamo biti svjesni ovdje se gledaju i regionalne televizije. Mi imamo i određene spotove koji se vrte i našim televizijama. Tako da, da li je to moglo biti intenzivnije. Pa možda je moglo biti intenzivnije, ali to je bilo u početku i u onom periodu kada niste imali cjepiva. I ne možete imati promociju nečega čega nemate”, smatra dr. Čerkez.

Smatra da se sigurno dovoljno govorilo o cjepivima, da svaki stanovnik BiH sigurno već zna jako puno i da nema dilema.

“Ono što je važno i to smo stalno ponavljali, a to je da je svao cjepivo sigurna, da je prošla provjere ili Europske agencije za lijekove ili Agencije za lijekove BiH. Svako cjepivo je učinkovita i nema značajnijih nuspojava. Naravno, komplikacija uvijek imate. Možete popiti lijek pa možete imati komplikaciju. Veća je vjerovatnoća da će vas pregaziti auto ili udariti grom, nego što ćete imati posljedice od cjepiva. To su neke statistike i faktori koji o tome govore. Nažalost, mi imamo povremeno i biranje i strah od nekih cjepiva. Mislim da za tim nema nikakve potrebe. Ta su cjepiva sigurno nešto što nas jedino može izvući iz ove krize koja skoro dvije godine traje, a sigurno će još trajati”, stava je Čerkez.

Cijepljenih bez težih kliničkih slika prilikom oboljenja

Govorio je i o tome koliko je među novooboljelim od koronavirusa, odnosno hospitaliziranih zbog te infekcije onih koji su nisu cijepili u odnosu na one koji to jesu.

“Još uvijek je rano o tome govoriti, ali ono što možemo reći, s obzirom da smo počeli pratiti taj parametar, moramo reći da je jako mali, minimalan broj hospitaliziranih u bolnicama onih koji su primili obje doze cjepiva. To se ne mora gledati samo kroz BiH. To se viđa u zemljama koje su značajno prije BiH ušle u četvrti val i zemlje koje imaju puno više hospitalizacija. Da ne spominjem čak i Englesku i Izrael zemlje koje su imale jako veliki broj cijepljenih. To se primjećuje, da broj ljudi sa primljene obje doze cjepiva kada je u pitanju hospitalizacija je značajno manji i da ti ljudi koji imaju primljene obje doze cjepiva, dvije doze, Pfizer sada i treću cjepivo koja polako postaje praksa, je činjenica da manje imaju ozbiljnije komplikacije, odnosno da je njihova klinička slika značajno blaža”, ističe Čerkez.

Nedavno su kaže kontaktirali i neke bolnice u Bosni i Hercegovini.

“Imamo samo u dvije bolnice dva slučaja osoba koje su kompletno vakcinisane, koje su imale problem, odnosno oboljenje i hospitalizirane su. Nije još uvijek teža slika, ali su hospitalizovani i liječe se u bolnici. Ali, i to je inicijalna slika koju imamo u svijetu. To su naučno dokazane stvari. Možemo govoriti da ljudi koji su primili dvije doze vakcine značajno izbjegavaju teži oblik bolesti. To je posebno važno ako imamo u vidu zaraznost delta soja. I ako imamo u vidu da je on i zarazniji i da se od njega očekuje značajno veća hospitalizacija”, naveo je Čerkez.

Na potezu kantonalne i lokale vlasti, ali i građani

O tome šta u narednom periodu trebaju raditi federalne, kantonalne i lokalne vlasti te građani kako bi se izbjegao period iz studenog prošle i ožujka ove godine Čerkez je dao jasne smjernice.

“Iskreno ću reći da će zdravstvo raditi posao kao što je i do sada radilo. Kako će odgovoriti zavisi od mnogo faktora. Prvenstveno kantoni moraju biti vrlo odgovorni i moraju donositi adekvatne mjere u pravo vrijeme. Ne smije se dopustiti da uđemo u situaciju da imamo toliki priliv bolesnika da jednostavno bolnica ne može pružiti maksimalnu uslugu. To je jako bitno. S druge strane, kako će nam biti zavisi i od samih stanovnika. Kako se budemo ponašali. Ako se cijepimo sigurno je da ćemo imati i manje posljedice i da ćemo svi biti zaštićeniji. Ne samo oni koji su se cijepili nego i oni u njihovom okruženju. Virus se prenosi. Prenose ga čak i osobe koje su cijepljene, ali je jako bitno da nemaju težu kliničku sliku i da ne završavaju sa smrtnim ishodom. Jedini način da se to spriječi je odgovornost svih. A najveća odgovornost u ovom procesu je na kantonalanim vladama u organizaciji samog nadzora nad provođenjem mjera”, naglašava Čerkez.

Smatra da se osim kantona moraju uključiti i gradovi i općine, jer imaju svoje inspekcije.

“Oni moraju odgovorno raditi i donositi svoje odluke i maksimalno poštovati ono što se kaže. Više nije u pitanju mjera na snazi. Znamo kako se virus širi, znamo skoro sve o virusu. Kada kažem o virusu, s epidemiološke strane možemo donijeti kvalitetne mjere. A, znamo šta sprečava njegov prenos i sada je pitanje na nama svima. Kako se budemo ponašali, koliko budemo odgovorni, koliko volimo one najbliže naše tako će nam i situacija biti”, poručuje Čerkez.