Cjepiva najsigurnija mjera zaštite protiv gripe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) svake godine nabavlja cjepiva protiv gripe koje su namijenjene rizičnim skupinama stanovništva te županije, a to su kronični bolesnici, djeca i osobe starije od 65 godina.

''I za sezonu 2018./19. planirana nabavka je oko 5.000 doza za te skupine stanovništva. Procedura nabavke je u tijeku. Po provedenom postupku, imat ćemo cjepivo na raspolaganju i bit će odmah dostavljena domovima zdravlja na području ove županije'', navode za Fenu iz Instituta.

Kod nabavke u količinama se, kažu, rukovode potrebama, odnosno brojem osoba s rizicima koje se žele zaštiti cjepivom.

''Te podatke dobivamo od nadležnih domova zdravlja. Svake godine osiguravamo cjepivo za hematološke i dijalizne pacijente u KB Zenica i dijaliznim centrima u ovoj županiji'', naglašavaju.

Ističu da za svaku sezonu Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje sastav cjepiva, a na osnovu praćenja kretanja i promjena virusa koji su u cirkulaciji.

''Za ovu sezonu planirana je nabavka četverovalentna cjepiva, koja u odnosu na raniju trovalentnu, ima veću zaštitnu moć. Prije aplikacije cjepiva, potreban je pregled liječnika i u slučaju postojanja kontraindikacija, cjepva neće biti aplicirana. Ako ne postoje kontraindikacije, cjepivo se aplicira, a za razvijanje zaštite potrebno je 15 do 20 dana, tako da je bolje primiti cjepivo ranije kad je izloženost manja'', naglašavaju.

S obzirom na to da je broj cijepljenjih osoba mali, oko 1 posto stanovništva županje, ovaj broj ne može imati značajan utjecaj na kretanje gripe tijekom sezone.

Kako navode, zaštitna moć cjepiva nije apsolutna, ali da je velika govori i to da među oboljelim od gripe na području ZDŽ-a, kod kojeg je laboratorijski dokazan virus gripe od kojeg cjepivo štiti, nije bilo onih koji su cijepljeni.

''Cijepljenje kao najefikasnija specifična preventivna mjera, kod nas je, generalno u velikoj krizi. Tako je i zainteresiranost stanovništva za vakcinaciju protiv gripa drastično opala, u odnosu na periode prije antivakcinalnih utjecaja kad nismo mogli nabaviti dovoljno cjepiva da bismo odgovorili zahtjevima stanovništva. Bez obzira na to što se vodimo potrebama, manji broj cjepiva ostane neiskorišten što je pokazatelj zainteresiranosti stanovništva za tu preventivnu mjeru'', ističu iz Instituta.

Sezonska gripa je akutna zarazna bolest koju uzrokuje virus influenze. To je sezonska bolest u jesenjim i zimskim mjesecima. Ima pandemijski potencijal jer se brzo i lako širi. Pogađa sve dobne skupine.

Virus se lako prenese sa zaražene osobe na osobe u okolini, uobičajenim socijalnim kontaktom, najčešće putem zraka, ali i ruku i svih predmeta i površina u okolini oboljelog. Zaražena osoba luči virus i prije pojave prvih simptoma, a može da zarazi više od deset osoba u svojoj okolini.

Kod gripe dominiraju opći simptomi kao što je jako izražena malaksalost, gubitak apetita, bolovi u mišićima i zglobovima, povišena tjelesna temperatura, groznica, glavobolja kao i curenje iz nosa, bol u grlu, kihanje, kašalj.

Kod zdravih osoba završava samoizlječenjem. Međutim, gripa može biti kobna za osobe koje boluju od drugih bolesti i starije osobe.

Terapija kod nekompliciranih slučajeva je simptomatska, bez upotrebe antibiotika. Ležanje i odmor je mjera koja će skratiti trajanje bolesti i smanjiti broj kontakata.

Najmoćnija mjera prevencije je cijepljenje. Važne su i druge opće i pojedinačne mjere koje će smanjiti rizik od obolijevanja poput izbjegavanja pretrpanih i pregrijanih prostorija, distanca najmanje od 1 m od osoba koje kašlju i kišu i izbjegavanje rukovanja i ljubljenja s njima, kao i opće higijenske mjere u prostoru u kojem se boravi (higijensko održavanje predmeta i površina, provjetravanje prostorija). Savjetuje se i korištenje papirnatih maramica kao i odlaganje u otpad nakon korištenja, potom dobra fizička kondicija.

Svjetska zdravstvena organizacija dala je smjernice za uspostavljanje epidemiološkog nadzora nad sezonskom gripom, koje zdravstveni radnici slijede pri prijavljivanju oboljenja.

''Aktivni epidemiološki nadzor nad gripom, kao dio globalnog nadzora (tzv. Sentinel nadzor) provodi se od 40. nedjelje prethodne do 20. nedjelje u sljedećoj godini. Radi se o prijavljivanju svih akutnih respiratornih oboljenja (ARI), zatim oboljenja sličnih gripi (ILI) i teških akutnih respiratornih infekcija (SARI)', navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.