Budite oprezni
Čuvajte se sezonske bolesti koja može uništiti odmor
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Jeste li već pregledali svoju kućnu ljekarnu i provjerili imate li u njoj sve što vam je potrebno za sigurno brođenje kroz ljetnu sezonu?
Uz uobičajene antipiretike i analgetike, flastere i zavoje, sredstva za sprečavanje i ublažavanje uboda insekata itd., važno mjesto u njoj treba zauzimati i pomoć kod akutnog infektivnog proljeva.
Ako se spremate i na ljetno putovanje, takvu pomoć obavezno trebate imati i u svojoj putnoj ljekarni, jer sigurno znate koliko putnički proljevi mogu pokvariti uživanje u zasluženom odmoru.
Neugodan i čest
Proljev (dijareja) je izrazito neugodna i vrlo česta tegoba, a ljeti još i raste vjerojatnost da ćemo se zaraziti nekim od njegovih najčešćih uzročnika, prenosi Živim.hr.
"Proljev je jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba, a definira se kao prisustvo triju ili više vodenastih stolica u 24 sata. U većini slučajeva uzročnik proljeva je virus ili bakterija. Takav infektivni proljev obično je posljedica unosa onečišćene hrane ili vode u organizam, a može biti i rezultat infekcije fekalno-oralnim putem, primjerice prljavim rukama. Kod zdravih osoba proljev se uz odgovarajuću terapiju obično smiruje kroz nekoliko dana", pojasnio je dr. sc. Ivan Kurelac, dr. med., spec. infektolog.
Simptomi obično počinju 12 sati do četiri dana nakon ulaska uzročnika u organizam, a smiruju se nakon tri do sedam dana, najdulje dva tjedna.
U nekim oblicima bolesti može dominirati povraćanje, osobito u početku, što je češće kod virusnih proljeva te kod intoksikacija toksinima iz hrane. Njih karakterizira kratka inkubacija od nekoliko sati nakon obroka.
Putnički proljev
Gotovo svaka osoba se najmanje jednom godišnje susretne s blažim simptomima proljeva, kaže dr. sc. Kurelac. I
ako je obično najčešća virusna etiologija, za teže oblike bolesti odgovorne su bakterije. Među bakterijskim uzročnicima proljeva kod odraslih najčešći je Campilobacter, dok je Salmonella druga po učestalosti.
"Učestale vodenaste stolice obično su simptomi upale tankog crijeva. Osim vodenastih stolica, bolesnik može imati oskudnije sluzave i krvave stolice koje su obično vezane uz upalu u području debelog crijeva. Povišena tjelesna temperatura također je obilježje akutnih crijevnih infekcija, a njezina visina i trajanje povezani su s težinom bolesti. O težini bolesti govore i znakovi dehidracije, oskudnije mokrenje, nizak tlak te opća slabost", naglašava dr. sc. Kurelac.
Ljeti se češće susrećemo i s pojmom putničke dijareje koji se odnosi na proljev povezan s boravkom na specifičnim geografskim područjima, obično s nižim higijenskim standardima, ili s povratkom iz takvih područja.
U zadnje vrijeme, navodi dr. sc. Kurelac, sve je aktualniji i pojam postantimikrobnog proljeva, koji se obično javlja u bolesnika s više bolesti (komorbiditet) ili nakon dugotrajnog bolničkog liječenja.
Akutni infektivni proljev kod inače zdrave odrasle osobe uz odgovarajuće mjere proći će za nekoliko dana. Prije su se u liječenju rutinski preporučivale dugotrajne i stroge dijete, no to više nije preporuka.
"Osnovna mjera u liječenju proljeva je nadoknada tekućine u prvom redu na usta, otopinama koje sadrže vodu, soli (elektrolite) i glukozu. Čaj od šipka, slani štapići i juhe mogu biti prva linija prehrambenih proizvoda kod blago bolesnih osoba", savjetuje dr. sc. Kurelac.
Higijena na prvom mjestu
U posljednje vrijeme čitav se svijet na dramatičan način podsjeća da je pravilna i redovita higijena prva linija obrane protiv zaraze. Jednako vrijedi za prevenciju infektivnih proljeva, jer osobe su zarazne sve dok im traje bolest.
Pranje ruku vodom i sapunom, kao i dezinfekcija alkoholnim sredstvima, učinkovite su mjere za prevenciju infektivnih proljeva.
Higijenske mjere treba provoditi redovito, obavezno prije i poslije pripremanja hrane, nakon promjene dječjih pelena, nakon baratanja otpadom i slično.
"Prevencija uključuje i izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranog mlijeka, pranje sirovog voća i povrća prije jela, držanje sirovog mesa i ribe odvojeno od ostale hrane, pranje ruku i pribora nakon obrade sirove hrane. Hranu životinjskog porijekla potrebno je dobro prokuhati, tu su uključeni i morski plodovi i jaja (žumanjak treba biti tvrd), a kuhanu hranu na sobnoj temperaturi ne treba ostavljati dulje od dva sata", savjetuje dr. sc. Kurelac.
Kada obavezno liječniku
Liječnički pregled potreban je kod težih slučajeva proljeva te kod kroničnih bolesnika smanjene imunosti.
Kod težih slučajeva, kada je prisutna trajno povišena tjelesna temperatura, krv u stolici, značajna bol u trbuhu, znakovi dehidracije kao što su suhe sluznice, oskudnije mokrenje, tamniji urin, niži krvni tlak, pa i poremećaj stanja svijesti, potrebno se obratiti liječniku!
