Desetak godina kasnimo s borbom protiv azbesta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Građevinski materijal koji sadrži azbest naširoko je bio u upotrebi zbog svoje čvrstoće, izuzetnih izolacijskih svojstava, te otpornosti na plamen, mehaničke utjecaje i djelovanje hemijskih materija. Uz to je i jeftin. Međutim, kada je otkriveno da je riječ o izrazito opasnoj kancerogenoj tvari koja predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje i okoliš, mnoge zemlje odlučile su zabraniti njegovu upotrebu, piše Fokus.

Dr. Agnesa Porović-Hodžić, specijalista higijene i medicinske ekologije u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, kaže da su se studije o štetnosti azbesta počele provoditi početkom prošlog stoljeća.

''Još od 1906. godine studije su pokazale da azbest dovodi do oboljenja pluća i veće pojave maligniteta kod stanovništva u okolini rudnika azbesta. Azbestoza pluća otkrivena je 1924. godine. Veza malignog oboljenja plućne maramice i izloženosti azbestu utvrđena je 1940. Krajem devedesetih u razvijenim zemljama započeo je proces zabrane upotrebe azbesta kao i njegovo uklanjanje iz zgrada i postrojenja'', pojašnjava doktorica.

Zbog dokazane štetnosti po zdravlje ljudi, postupna zabrana upotrebe azbesta u Europskoj uniji počela je 1988. zabranom krokidolita, poznatog kao plavi azbest. Potom je proširena i na druge materijale koji sadrže ovu supstancu. Od 2005. u EU su zabranjeni svi oblici azbesta.

Primjer je slijedila i Federacija BiH, doduše sa zakašnjenjem od desetak godina. Tako je 2016. zabranila uvoz, proizvodnju, promet i upotrebu azbestnih vlakana i proizvoda i smjesa kojima su ova vlakna namjerno dodana. Usprkos tome, on je i dalje prisutan u brojnim starijim zgradama, gdje je ugrađen na krovovima ili kao fasadni element.

''Propisima je definirano da se azbestna vlakna mogu naći  u materijalima ugrađenim u stare objekte. To nije zabranjeno. Međutim, ukoliko se takav materijal ošteti ili se zamjenjuje drugim materijalom, smatra se opasnim otpadom te se s njim mora postupati u skladu s propisima o otpadu. Kada su u pitanju azbestne ploče na krovovima i fasadama, u slučaju da su cjelovite, ne predstavljaju opasnost. Problem predstavljaju čestice azbestne prašine koja se formira prilikom oštećenja ovakvih materijala'', pojašnjava Porović-Hodžić.

Opširnije pročitajte na linku...