I to je BiH: Dijelovi tijela na otpadima?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Upotrijebljene šprice, ampule, boce od infuzije, krvava vata i zavoji... slika je koja se nerijetko vida uz kontejnere u blizini bolnica u BiH, objavio je Dnevni avaz. Osim ovog medicinskog otpada nezbrinuti su čak i amputirani dijelovi ljudskih tijela, fetusi i posteljice, koji završavaju po šumama i u rijekama korita, jer zdravstvene ustanove ne mogu adekvatno odložiti ovaj otpad.

Asmir Hodžić, izvršni direktor sarajevskog ''Pokopa'', je za Dnevni avaza kazao da je potrebno izmijeniti Pravilnik o kategorizaciji otpada koji je na snazi od 2005., jer njime nije definirano gdje i kako treba zbrinuti mrtvorođenu djecu.

''Više od deset godina pokušavamo da se sporno poglavlje 18 Pravilnika izmijeni, a u njemu se spominje medicinski otpad ljudskog porijekla. Dakle, ne mogu se dijelovi tijela smatrati ostalim medicinskim otpadom. Potrebno je donijeti poseban pravilnik, kao što su to uradile susjedne zemlje, kako se ne bi dešavalo da roditelji poslije 20 ili 30 godina, kao što se događalo, dođu na groblje i pitaju gdje im je dijete, a ono tu nije ukopano, jer mi ga nismo mogli preuzeti'', rekao je Hodžić.

Podsjetio je i na slučaj kod Visokog koji se desio prije nekoliko godine, kada je jedan otac u šumi, u blizini izvorišta, ukopao mrtvo dijete. Alarmantan je podatak da se minimalno oko 930 tona opasnog medicinskog otpada godišnje proizvede u BiH.

Samo klinički centri Banja Luka i Sarajevo, za godinu imaju najmanje 3,1 tonu po život opasnog medicinskog i hemijskog otpada koji mora biti izvezen. No, stvarno stanje nitko ne zna, s obzirom na to da ni Federacija ni Republika Srpska nemaju sustav za registriranje medicinskog otpada.

Do nekih pokazatelja dolazi se na osnovu prosječne količine otpada zdravstvenih ustanova, a koja se kreće dnevno između 2,41 i 3,26 kilograma po krevetu, od čega je između 0,19 i 0,88 kilograma infektivni otpad. Režim dozvola Uzimajući u obzir broj dana hospitalizacije, procijenjena otpada iz zdravstvenih ustanova u našoj zemlji iznosi oko 9.000 tona, od čega je 930 tona infektivnog otpada.

U Upravi za neizravno oporezivanje BiH kažu kako se, prema njihovoj evidenciji, većina medicinskog otpada BiH izvozi u Austriju, a tek mali dio u Njemačku. Prema službenim podacima koji su dostupni Avazu, iz BiH su ove godine, u prvih pet mjeseci, izvezena 27.493 kilograma medicinskog otpada.

''U2016. godini izvezena su 43.364 kilograma, a lani 77.811 kilograma medicinskog otpada i sve je na režimu dozvola. Kada je u pitanju ova vrsta robe, ona se nalazi na režimu dozvola. Dakle, nije moguće da bilo tko izvozi bez posebne dozvole koju izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH'', kazao je za Avaz Ratko Kovačević., glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje.