Djeca koja se ne kreću imaju veće bolesti kralježnice

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U organizaciji Hrvatskog društva za znanosti i umjetnost, u Maloj galeriji sv. Ante na Bistriku, ugledni sarajevski ortoped dr. Davor Perinović održao je predavanje o temi “Deformiteti kralježnice kod djece s posebnim osvrtom na skolioze”.

U uvodu je dr. Perinović naglasio kako je glavni cilj pravodobno ustvrditi što veći broj skolioza, krenuti prema odgovarajućem konzervativnom tretmanu kako bi se postigli što bolji rezultati, posebice kako bi se djecu i adolescente poštedjelo operacijskog zahvata i svih rizika koje takav zahvat nosi, piše Večernji list BiH.

Perinović je svoje predavanje temeljio na iskustvu nastalom nakon više od 30 godina aktivnog bavljenja liječenjem skolioze, u prvom redu konzervativnim putem, kao i odgovarajućim vježbama.

Uznapredovala bolest

''Konzervativni tretman, odnosno tretman ortozama, u posljednje vrijeme pokazao se vrlo uspješnim'', kazao je Perinović. Prema njegovim riječima, i odgovarajuća fizikalna terapija zauzima značajno mjesto u tretmanu skolioza, bez obzira na to nosi li pacijent korzet ili ne. On je podsjetio i na činjenicu da većina laika, čak i pojedini medicinari, pod skoliozom podrazumijevaju iskrivljenje kralježnice, što nije točno. Objašnjavajući pojam skolioze, Perinović je kazao kako je ona zapravo rotacija kralježničkoga stupa oko vlastite osi, uvrtanje ili torzija, koja tek poslije, jednostavnim jezikom rečeno, kada se dovoljno “uvrne” počinje formirati iskrivljenja koja su podijeljena u pet osnovnih ili u praksi najčešćih skupina.

''U najvećem broju slučajeva riječ je o promjeni koja se može uspješno liječiti'', kazao je Perinović te dodao da se invaliditet rijetko javlja, uglavnom u slučajevima koji se ne liječe nikako ili u kojima pacijenti dođu prekasno. No, Perinović je upozorio kako uznapredovala skolioza može dovesti do pomaka diskusa prema korijenima živaca koji se nalaze u blizini, a što vodi do bolova različitog intenziteta, ponekad i do gubitka funkcije živaca, osobito kod neliječenih iskrivljenja.

Prezentirajući iskustva i pozivajući se na podatke iz vođenih statistika, Perinović je kazao kako je iz tih podataka vidljivo kako se bolovi češće javljaju kod djevojaka, i to nakon dvadesete godine. Inače skolioze su podijeljen u tri osnovne skupine - infantilna koja se susreće u dječjoj dobi i u pravilu je teška za liječenje, juvenilna koju se susreće od prve godine života pa do puberteta te adolescentna koja se javlja u doba puberteta.

 Uzroci skolioza su brojni, a one mogu nastati kao posljedica reumatskoga oboljenja, kod paraliza muskulature, kao i posljedica upalnih i traumatskih promjena. Prema njegovim riječima, danas se sve češće susrećemo s tuberkuloznim skoliozama.

Tri vrste skolioze

Nesumnjivo je dokazao da se učestalost skolioza, kao i ostalih deformiteta kralježnice, znatno manje javlja kod djece koja još uvijek žive u netaknutom prirodnom okruženju, odnosno koja su neprekidno u pokretu, a istodobno su računala, TV ekrani daleko od njih. Kada je u pitanju liječenje skolioza, ono ovisi o više čimbenika, kao što su starost pacijenta, vrsta skolioze, stupnja zakrivljenosti. Smjerovi tretmana kod skolioza koje se najčešće susreću u svakodnevnom radu, a to su one kod adolescenata ili tinejdžera, konzervativno je liječenje koje se odvija u dva osnovna smjera pomoću steznika odnosno korzeta i fizikalnom terapijom.

Upravo s metodom korzeta dr. Perinović je u praksi postigao zavidne uspjehe. Prema njegovim riječima, korzeti su nužno terapeutsko sredstvo kod svih iskrivljena većih od 20 stupnjeva. Naime, s korzetima se u startu može znatno reducirati iskrivljenje.

''Zabilježili smo slučajeve gdje je iskrivljenje bilo reducirano sa 65 na samo 20 stupnjeva'', kazao je Perinović i pri tome naglasio kako je, da bi se napravilo kvalitetan korzet i postiglo željenu korekciju, jako važna suradnja između ortopeda i ortotičara.