Dok oni broje: Kakvu vodu pijemo?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Podaci o kvaliteti vode koju piju stanovnici Hercegovačko-neretvanske županije su nedovoljni i pokazuju kako se ispravnost vode ne provjerava potpuno pa se i ne može dati adekvatno mišljenje o njenoj kvaliteti.

Stoji to u dokumentu Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva  Hercegovačko-neretvanske županije za 2021. godinu županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja.

U dokumentu stoji kako na području Hercegovačko-neretvanske županije ''ima dosta kvalitetne vode za piće, ali se zbog nepoštovanja zakonske regulative i veoma lošeg zdravstvenog nadzora pogotovo u lokalnim vodovodima stanje u ovoj oblasti značajno pogoršava''.

''Podaci dobiveni od komunalnih poduzeća pojedinih općina kantona pokazuju da se postotak obuhvaćenosti stanovništva higijenski ispravnom vodom za piće iz centralnih vodovodnih sistema kreće iznad 80%'', navodi se i dodaje kako ''javnozdravstveni nadzor nad objektima za vodoopskrbu na području HNŽ postoji, ali je nedovoljan''.

''Unutar vodovodnih poduzeća izuzev dijelom Vodovoda Mostar ne postoje vlastite laboratorije za kontrolu vode na zdravstvenu ispravnost, već se o zdravstvenoj ispravnosti prosuđuje na osnovu dobivenih rezultata analiza urađenih u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ. Kako je broj uzetih uzoraka za analize dosta manji od zakonski određenog, teško je sa sigurnošću govoriti o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, odnosno davati ocjenu ukupne vodoopskrbe'', navodi se.

U dokumentu stoji kako se najčešće neispravnost vode određuje prema parametrima nađenim pri mikrobiološkom pregledu, dok se dosta rjeđe rade fizičko-kemijske i radiološke analize.

''Najčešći potencijalni zagađivači su neuređena i 'divlja' odlagališta. Zbog nedostatka suvremene opreme ne kontroliraju se parametri kao što su pesticidi, fenoli, mineralna ulja i neki teški metali, tako da se ne može dati mišljenje o zdravstvenoj ispravnosti i kvalitetu vode'', navedeno je.

Dodaje se kako uzorkovanje vode za piće u razdobljima s velikim padalinama rezultira povećanjem mutnoće vode.

''Mutnoća vode jedan je od osnovnih pokazatelja neispravnosti vode za piće po fizičko-kemijskim parametrima'', navodi se.

Kao najčešći uzročnici mikrobiološke neispravnosti navode se prisustvo indikatora svježe ili starije fekalne kontaminacije-utvrđeno prisustvo koliformnih bakterija, E. coli i streptokoka fekalnog porijekla, Enterobakter, Klebsiella, Pseudomonas aeruginosa i ostalih.

''Zavod nije vršio redovnu kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće u svim općinama Kantona. Redovna kontrola vode iz centralnih vodovodnih sustava vršena je u Gradu Mostaru, te općinama Konjic i Jablanica, a povremeno u općinama Prozor-Rama, Neum, Čapljina i Stolac, odakle uzorke na analizu ponekad donose predstavnici nadležnih komunalnih poduzeća'', navodi se.

Između ostalog, navodi se kako su vodeći uzrok mikrobiološke neispravnosti vode za piće u lokalnim vodoopskrbnim objektima koliformne bakterije, koje upućuju na fekalno zagađenje vode.