Gubi se kontrola nad provedbom cijepnog programa
Dr. Arapović: Roditeljima se ne bi trebao ostaviti prostor da odlučuju o cijepljenju djeteta
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Problem pada procijepljenosti populacije nije ograničen na BiH i zemlje regije. Radi se o fenomenu svjetskih razmjera. Morbili se pojavljuju u skoro svim državama Europe, a u Federaciji BiH, u prva četiri mjeseca 2019. prijavljeno je 974 slučajeva morbila, za razliku od samo 40 slučajeva prijavljenih u prethodne dvije godine.
Iako obvezni cjepni program u FBiH slijedi preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, trenutno smo suočeni s padom cijepnog obuhvata što dovodi do epidemija morbila, ali i drugih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Pojava morbila evidentirana je u svim županijama Federacije BiH, upozorava prof. dr. sc. Jurica Arapović, predsjednik Stručnog savjetodavnoga tijela Federalnog ministarstva zdravstva za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.
Anticijepni pokret i roditelji
Brojne studije pokazale su kako je cijepljenje daleko najbolja preventivna mjera koja može dovesti i do nestanka morbila kao bolesti, ukoliko cjepni obuhvat dosegne 95 posto.
Međutim, posljednjih godina cjepni obuhvat u Federaciji BiH drastično je pao. Kao glavni uzročnik tog pada najčešće se spominju anticijepni pokret i roditelji, ali dr. Arapović kaže kako oni nisu jedini krivci te ističe ključni problem – izostanak kontrole provedbe programa cijepljenja i edukacije ključnih čimbenika.
''Zavod za javno zdravstvo FBiH i Federalno ministarstvo zdravstva gube kontrolu nad provedbom cijepnog programa jer se on provodi decentralizirano, od same nabavke cjepiva, njegove distribucije kao i nadzora broja cijepljenih. Mi još ni danas nemamo točan broj necijepljene djece što je nužno kako bi mogli adekvatno uraditi docjepljivanje'', kazao je za Bljesak.info dr Arapović.
Tko će to platiti?
Po njegovim riječima, na prijedlog Federalnog ministarstvo zdravstva Vlada FBiH usvojila je zaključak kojim se nalaže Federalnom ministarstvu zdravstva, kao i Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, da svatko u okviru svojih nadležnosti kontinuirano prati stanje kretanja zaraznih bolesti, kao i aktualne zarazne bolesti-morbila te da u suradnji s nadležnim tijelima vlasti za oblast zdravstva u županijama, osiguraju poduzimanje preventivnih i protuepidemijskih mjera s ciljem sprječavanja nastanka, kao i suzbijanje širenja zaraznih bolesti te da se uvedu posebne mjere nadzora nad epidemiološkim širenjem morbila.
''Iako je Stručno tijelo, na čijem sam čelu, predložilo proglašenje epidemije na razini FBiH, ne mogu razumjeti zašto to nije provedeno. U našoj državi uvijek je ključno pitanje tko će to platiti. Nažalost sve se svodi na to. Mislim kako bi proglašenje epidemije u zemlji u kojoj je na snazi mandatorni cjepni program bio svojevrsni harakiri cjelokupnoj Vladi FBiH i političkom vrhu'', kazao je dr. Arapović.
On upozorava kako se događaju brojni propusti iako je na snazi mandatorni, obvezni program cijepljenja. To nisu samo propusti u nadzoru odgovornih organa prema županijskim ministarstvima i njihovim zavodima za javno zdravstvo, nego i u higijensko epidemiološkim službama (HES) i cijepnim centrima pri domovima zdravlja u kojima se cijepljenje redovito provodi.
Sustav je zakazao
''Na svim instancama sustav je pomalo zakazao i na kraju sve to rezultira niskom procijepljenošću. Nepojmljivo je da je cjepni obuhvat protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MMR) u Sarajevskoj županiji bio ispod 40 posto a u ZHŽ-u ispod 50 posto'', kazao je dr. Arapović.
Ako već postoji mandatorni program imunizacije, dr. Arapović smatra kako se roditeljima ne bi trebalo ostaviti prostora da odlučuju o cijepljenju djeteta, ali isto tako niti davati nepostojeće kontraindikacije djeci od strane pedijatara, neuropedijatara te liječnika drugih specijalnosti i subspecijalnosti koji to često rade, a koji to često ne ističu u svojem nalazu.
''Imamo dostupna najbolja cjepiva u regiji, brendirana cjepiva visoke kvalitete za koja se godišnje izdvaja blizu pet milijuna KM. Kontrole uvoza lijekova trenutno su najrigoroznije administrativne i pravne procedure u BiH kao i poštovanje tzv. 'hladnog lanca' skladištenja cjepiva. Mandatorna imunizacija mora biti temeljena na povjerenju, odnosno znanstvenim referencama. Svaki pedijatar mora biti neovisan i pun znanja i odgovoriti roditeljima na sva pitanja bez obzira što netko, pa čak i iz subspecijaliziranih ustanova ili ordinacija govorio'', dodao je dr. Arapović.
Podaci govore da je procijepljenost cjepivima za BCG i hepatitis, koja se daju u bolnici nakon rođenja djeteta, gotovo stopostotna. Druga doza, koja se daje nakon prvog pedijatrijskog pregleda, je oko 85 posto, a postotak zatim dramatično pada pa tako između 30 i 40 posto djece ne dobije ostala cjepiva koja slijede.
U HNŽ-u između 30 i 40 posto necijepljene djece
''Katastrofalno je to što imamo mandatorni sustav nadzora, a u HNŽ-u gdje imamo između 30 i 40 posto necijepljene djece, podignute su samo dvije-tri prijave protiv nemarnih roditelja koji su samoinicijativno odbijali cijepljenje. Ako imate nešto zakonski regulirano, onda roditelj, liječnik, inspektorat, nadležno ministarstvo svi imaju jednaku odgovornost. Moramo stati tomu u kraj'', kazao je dr. Arapović za Bljesak.info.
Zadnjih godina posebno je problematičan obuhvat MMR cjepivom. Prošle godine stanje se donekle popravilo no dr. Arapović upozorava da je sve ispod 90 do 95 posto obuhvata loše i predstavlja potencijalnu prijetnja od razvoja epidemije koja nas je, kako dr. Arapović ističe, zapravo već zadesila.
''U našoj županiji imamo 20-ak prijavljenih oboljelih od morbila. Neki od njih su hospitalizirani i nitko od njih nije bio adekvatno cijepljen. Problem je utoliko veći što se bolest prenijela na necijepljeni, uglavnom mlađi zdravstveni kadar u pedijatrijskim službama što prijeti prijenosu ove bolesti na djecu dojenačke dobi što predstavlja rizik za teške komplikacije i češće smrtne ishode'', upozorava dr. Arapović.
Pitanje morala zajednice
Da sustav bježi od odgovornosti govori i činjenica da niti jedna županija nije proglasila epidemiju morbila iako na to ima zakonsku, moralnu i stručnu osnovu, dodao je.
''Pitanje cijepljenja je pitanje morala zajednice. Je li moralno od roditelja odbiti cijepljenje svoga djeteta i nadati se da ga nečije cijepljeno dijete štiti svojim imunitetom u sklopu tzv. kolektivnog imuniteta čija je zadaća štititi onih tri do pet posto necijepljene populacije, koja se u pravilu ne smiju cijepiti'', pita se dr. Arapović.
Trenutna epidemija morbila u FBiH je rezultirala gotovo s tisuću oboljelih i jednim smrtnim ishodom kod 7-mjesečne djevojčice i teško je reći kojom će dinamikom teći epidemija.
Kako god, zbog svega navedenog bitno je razjasniti uloge i odgovornost svakog čimbenika u procesu cijepljenja i žurno docijepiti sve necijepljene kako bi se spriječila sljedeća epidemija morbila, ali i rubeole i zaušnjaka, kazao je na kraju razgovora dr. Arapović.
