Sajam u Mostaru
Dr. Zvi Marom o budućnosti medicine: Hoće li ljudi postati besmrtni, hoćemo li iskorijeniti srčane i maligne bolesti?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Dr. Zvi Marom, vlasnik i počasni direktor izraelske biomedicinske kompanije BATM održao je na Mostarskom sajmu gospodarstva u Izraelskom paviljonu predavanje o budućnosti medicine.
Dr. Marom je govorio o najnovijim dostignućima na polju medicinske dijagnostike i to iz vrlo zanimljivog kuta.
Naime, dr. Marom je upozorio kako medicina nije precizna znanost te kako je medicini cilj održati ljude zdravima i što duže na životu.
Pročitajte još
''Ipak, medicina sama po sebi nije znanost. Ako biste prije 100 godina, primjerice, oboljeli od malih boginja, šanse za preživljavanjem bile su iste bilo da ste išli liječniku ili ne. U mnogim segmentima zdravstva, takva je situacija i danas“, rekao je.Pojasnio je kako se ljudska rasa razvijala kroz milijune godina te kako danas u ljudskom genomu postoji blizu 50 posto gena koji su virusnog porijekla.„Dakle, virusi su bili pokretač evolucije. I dalje ne znamo čemu svi ti geni točno služe i kako se točno ponašaju, iako je ljudski genom tek nedavno u cijelosti dekodiran“.
Pojasnio je i kako su dva najvažnija medicinska postignuća u posljednjih 100 godina cjepiva i antibiotici. I jedno i drugo, dodao je, slučajno su otkrili ljudi koji su imali snažne vizije.
''Ni cjepiva ni antibiotici ne ubijaju mikrobe, nego praktično uče naš imunosustav kako se izboriti s patogenima. Tako imamo dva najvažnija medicinska dostignuća koja funkcioniraju tako da potiču i olakšavaju rad našim prirodnim obrambenim sustavima“, istaknuo je dr. Marom.
Predavanje dr. Marom bilo je fokusirano i na budućnost medicine. Postavio je pitanja hoće li ljudi u budućnosti postati besmrtni ili hoće li iskorijeniti srčane ili kancerogene bolesti?
Govoreći o DNA kodu koji se prenosi s generacije na generaciju, ustvrdio je kako su ljudi ''analogni ugljični stroj“ (tijelo) kojim upravlja digitalni kod (DNA).
''Vjerojatno je tako u cijeloj galaksiji“, naglasio je.Govoreći o važnosti genetskog koda (DNA) dao je primjer kako u istoj obitelji netko oboli od prehlade a netko ne, kako netko umre od recimo malih boginja a netko drugi ne.
''Svi ti ishodi izravno su povezani s našim genetskim kodom. Zbog tog se danas razvijaju lijekovi koji su prilagođen DNA kodu svake pojedine osobe. Zato moramo praktično 'ući' u stanicu kako bismo odredili koji lijekovi će najbolje djelovati. Zbog tog danas imamo snažan razvoj molekularne biologije“, istaknuo je.
Dr. Marom je naveo kako su se u zadnjih 10 godina dogodili dramatični pomaci u liječenju raka upravo zbog razvoja „pametnih lijekova“ koji djeluju temeljem analiziranog DNA koda pojedinačnih pacijenata.
''Danas se skenira genom pacijenta i daje mu se poseban lijek. To je razlog dramatičnih poboljšanja u liječenju raka. Budućnost medicine je u razvoju molekularne biologije, pametnim biološkim lijekovima i razvoju novih vrsta cjepiva“, istaknuo je.
Dr. Marom je na Mostarskom sajmu predstavio i jedan od najvažnijih proizvoda tvrtke BATM: Riječ je o uređaju NATLab koji na mikrobiološkoj razini utvrđuje uzroke pojedinih bolesti. Recimo, postoji na desetke različitih uzročnika meningitisa.
Korištenjem uređaja NATLab u svega nekoliko trenutaka se dobije precizna dijagnoza uzroka meningitisa. Isto vrijedi i za čitav niz različitih bolesti. Do sad su slični procesi trajali tjednima, dok se korištenjem NATLaba sve dovrši kroz nekoliko minuta.
Inače, Dr. Zvi Marom je utemeljitelj tvrtke BATM, koja je osnovana 1992. godine. Dužnost glavnog izvršnog direktora obnašao je do siječnja 2023. Direktor je ADOR Diagnostics, pridružene tvrtke BATM-a, i direktor Shore Capital Group plc. BATM je globalna tehnološka tvrtka koja se fokusira na razvoj i proizvodnju inovativnih softverskih i hardverskih rješenja u područjima telekomunikacija, računalnih mreža, medicinske dijagnostike i druge srodne tehnologije.
Tvrtka je osnovana 1992. godine i sjedište joj se nalazi u Izraelu, s uredima i proizvodnim pogonima diljem svijeta.
BATM-ove tehnologije se primjenjuju u različitim industrijama, uključujući telekomunikacije, medicinu, sigurnost, obranu i znanost.
