Evo kako se riješiti ''maglice'' u mozgu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

To je ono neugodno iskustvo kada se popuno isključimo za vrijeme važnog sastanka ili se borimo kako bismo artikulirali misao bez obzira na to što smo to učinili već bezbroj puta…

Za mnoge je ovo nije česta pojava, ali jednom kad neugodan trenutak završi, na to se i zaboravi. No ako često imate „maglicu“ u glavi gubite fokus, znate da može loše utjecati na normalno funkcioniranje. Ono što ju otkriva je slaba koncentracija, zaboravi i nejasne misli.

Dr. Mary Ellen Quiceno pojašnjava kako ona može biti i posljedica nesanice, određeni lijekova, stresa i poremećaja u ponašanju, bolesti štitnjače i kronične boli. Iako naš mozak čini samo 2 posto tjelesne mase, on potroši oko 20 posto cjelokupne energije, piše Ordinacija.hr.

Kako pobijediti ovaj problem?

Stručnjaci smatraju da je najbolji način za rješavanje ovog problema pronaći mu uzrok. Na primjer, autoimune bolesti ili dijabetes mogu biti uzrok za maglicu u mozgu, pa bi trebalo tretirati te probleme.

Poznati uzrok je i stres, prema istraživanju provedenom 2017 godine, 80 posto Amerikanaca je prijavilo kako je pod stresom često ili ponekad. Ako mislite da je stres uzrok, pokušajte s mindfulness vježbama  koje se sastoje od jednostavnih tehnika disanja i potrebno je samo 5 do 10 minuta posvetiti se njima u danu.

Nikako ne zanemarujte kvalitetan san, a potrebno je spavati 7 do 8 sati u danu kako bi organizam, a i mozak, normalno funkcionirao. Bilo koji oblik aktivnosti, a i mindfulness disanje će vam pomoći da lakše utonete u san. Aideen Turner, psihoterapeut, također potiče na korištenje vježbi kako biste pobijedili taj osjećaj u mozgu:

''Istraživanja su dovoljno puta potvrdila kako tjelovježba utječe na kognitivne sposobnosti. Radi nje se povećava dotok krvi u mozak, a to će promijeniti mozak od molekularne do bihevioralne razine tako da štiti našu memoriju i mogućnost razmišljanja''. Suočavanje s poznatim uzrocima, bilo da se radi o psihičkim stanjima ili poboljšanju navika spavanja i uključivanja tjelovježbe u dnevnu rutinu, može utjecati na to da simptomi potpuno nestanu. Ali ako problem ne prolazi i simptomi postanu ozbiljni bez logičnog objašnjenja, Gillspie smatra da je to pravo vrijeme da porazgovarate s liječnikom.

Najčešće je osjećaj da imamo maglicu u mozgu upozorenje da bi se trebali pozabaviti sobom. Kako živimo u kulturi kada nas okružuju nezdrave navike, poput manjka sna, stresa i krive prehrane, previše posla, treba se i time pozabaviti. Umjesto da u kući provedete dan, izađite na zrak, prošetajte, družite se ili opustite na način koji vama najbolje odgovara.

Što je mindfulness?

Mindfulness je jedan drugačiji pogled na život, metoda koju može prakticirati svatko, a koja nas dovodi u kontakt s nama samima – sa životom koji je uvijek ovdje, u sadašnjem trenutku. Čak i kada su naše misli miljama daleko, u prošlosti ili u budućnosti, možemo se vratiti ovdje i sada – osvijestiti se i odabrati kako ćemo reagirati. Mindfulness je razvijanje zdravih stanja svijesti: kao što vježbe za tijelo čine naše tijelo zdravim i snažnim, tako Mindfulness vježbe za um čine naš um zdravim i spremnim za fleksibilno reagiranje na životne izazove.

Kako vježbati?

Postoje razne vježbice koje se mogu uključiti u svakodnevni život kako bismo primjetili ljepotu sadašnjeg trenutka, a ovdje ćemo ih navesti nekoliko koje svatko može isprobati, bez potrebe za edukacijom:

Svjesno slušanje: obratite pažnju na zvukove koji vas okružuju. Pokušajte primijetiti koliko različitih zvukova čujete, od najtišeg do najglasnijeg. Čujete li zvuk vlastitog disanja? Usmjeravanje na zvukove opušta nas te na nježan način razvija našu koncentraciju i stav prihvaćanja. Već uz pet minuta ove vježbice 2 puta na dan primjetit ćete razliku u svakodnevnom životu.

Osvještavanje tijela: u bilo kojem trenutku, možemo se „vratiti u tijelo“, poslušati što nam ono govori. Osvjestiti različite osjete u tijelu: toplinu, hladnoću, trnce, pritisak; osjet odjeće na tijelu ili pritiska na mjestima gdje tijelo dodiruje podlogu na kojoj sjedimo. Možemo osvjestiti proces vlastitog disanja, odmarati se uz ritam života koji nas prati od rođenja do smrti.

Svjesno hranjenje: pokušajte svom sljedećem obroku pristupiti svjesno: primjetite boje, teksturu, mirise. Dok jedete, usmjerite svoju pažnju na hranu; okusi su nemjerljivo dublji i intenzivniji kad jedemo na ovakav način, u odnosu na tipično hranjenje modernog čovjeka (s nogu, uz paralelno gledanje u ekran).