Gotovo 25 posto građana BiH intolerantno na laktozu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mlijeko i mliječni proizvodi spadaju u grupu funkcionalne hrane jer imaju značajnu ulogu za razvoj organizma i održavanje zdravlja. Ujedno, u svim životnim dobima, a u okviru različitih prehrambenih navika mlijeko je namirnica koja se rado konzumira. Ipak, podjednako u mlijeku ne uživaju svi, a razlog tome je intolerancija na laktozu – mliječni šećer. 

Laktoza ili mliječni šećer je vrsta prirodnog šećera, disaharid (disahardi su dvostruki ugljikohidrati) koji se sastoji od galaktoze vezane za glukozu. U normalnom toku probave, uz pomoć enzima laktaze, koji se nalazi u tankom crijevu, laktoza se razgrađuje na sastavne dijelove, odnosno na lakše probavljive šećere - glukozu i galaktozu, koji se vrlo brzo apsorbiraju kroz tanko crijevo i odlaze u krvotok. Zahvaljujući tom procesu ljudski organizam dobija potrebnu energiju. Međutim, kada se u crijevima ne proizvodi dovoljno enizma laktaze, tada nerazgrađena laktoza odlazi u debelo crijevo, gdje je razgrađuju crijevne bakterije, uslijed čega dolazi do probavnih teškoća.

Što je laktoza?

“Intolerancija na laktozu je nemogućnost varenja mliječnog šećera - laktoze. Kada se u crijevima ne proizvodi dovoljno laktaze javlja se intolerancija na laktozu. Osobe sa intolerancijom imaju različite reakcije, gdje kod nekih male količine laktoze mogu uzrokovati simptome kao što su grčevi u stomaku i proljev, dok drugi mogu samo imati plinove”, pojašnjava nutricionistica Amela Ivković O'Reilly i dodaje “Simptomi intolerancije na laktozu obično se javljaju u roku od 30 minuta do dva sata nakon konzumiranja primarno mlijeka a rjeđe u slučajevima konzumacije jogrta i sireva, odnosno ostalih proizvoda na bazi mlijeka.”

Iako je prisutna u svjetskoj populaciji, njena učestalost varira. “Najrasprostranjenija je među stanovnicima istočne Azije, i pogađa više od 90% odraslih u nekim zajednicama. S druge strane, narodi koje vuku porijeklo iz sjeverne Europe bilježe svega 5% intolerancije na laktozu”, dodaje Ivković O'Reilly.

U Europi 10 do 15% ukupne populacije pati od ovog poremećaja, dok je kod starijih osoba on još izraženiji te je gotovo polovina stanovništva starija od 50 godina intolerantna na laktozu.

U našoj zemlji statistike su slične europskim, potvrđuju to podaci agencije za istraživanje Valicon. Prema istraživanju provedenom 2018., 84% naše populacije u dobi od 15 do 65 godina redovno konzumira mlijeko, dok je 24,4 % ispitanih navelo kako ima probleme sa konzumacijom mlijeka. Njih 14,6% otkrilo je kako ponekad osjećaju težinu, nadutost ili slabu mučninu nakon što su popili mlijeko.

Simptomi

Iako je poprilično lako prepoznati navedene simptome, definitivna potvrda na intoleranciju na laktozu provodi se putem testiranja, a moguće su tri vrste testova: analizom DNA iz uzorka brisa sluznice usne šupljine, gdje je postupak uzimanja uzorka u potpunosti bezbolan i traje 10-15 sekundi, analizom DNA iz uzorka krvi, i analizom uzoraka krvi testom opterećenja laktozom, poručuju iz B-I-H (biohemijski, imunolški, hematološki) Medicinskog laboratorija.

“Istraživanja su pokazala da je smanjena proizvodnja enzima laktaze, a samim time i rezultirajuća intolerancija na laktozu, povezana s promjenom na samo jednoj poziciji unutar gena MCM6”, pojašnjava doc.dr. zdravstvenih znanosti, dipl.ing. medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Lejla Hasanbegović.

Pojašnjava i kako se analiza testom opterećenja radi ujutro natašte. “Mjeri se nivo glukoze natašte, potom pacijent popije otopinu laktoze te se mjerenje glukoze vrši nakon 30, 60, 90 i 120 minuta. Dokaz nedostataka enizma laktaze je izostanak srazmjernog porasta glukoze nakon 120 minuta.”

Šta se u slučaju intolerancije savjetuje

“Intolerancija na laktozu ne znači da se intolerantna osoba mora u potpunosti odreći mliječnih proizvoda. Organizmu su prijeko potrebni sastojci iz mlijeka, posebno kalcij, prema tome treba potražiti mlijeko i mliječne proizvode sa smanjenim udjelom laktoze ili bez laktoze. Naime, mlijeko i mliječni proizvodi najbolji su izvor kalcija iz hrane, građevnog minerala naših kostiju i zuba, koji također smanjuje rizik od prijeloma kostiju i osteoporoze, od koje obolijevaju i muškarci i žene”, poručuje Hasanbegović.

Sličnog mišljenja je i Ivković O'Reilly. „U mnogim slučajevima, nepodnošenje laktoze ne znači da morate u potpunosti prestati jesti mliječne proizvode. Dok neki ljudi ne mogu probaviti mnogo toga, drugi nemaju problema sa varenjem jogurta ili kefira, koji sadrže fermentirano mljeko ili stare sireve kao što je parmezan. Stari sirevi sadrže samo tragove laktoze, što olakšava varenje.”