Infarkti kod mladih - Prerano pravimo previše pogrešnih stvari

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zdrav, mlad, fizički aktivan i samo se odjednom sruši na ulici ili sportskom terenu, pa se ispostavi da je srce… Nažalost, sve je više ovakvih slučajeva. Kako na vrijeme prepoznati znakove koji upućuju na srčane bolesti kod mladih osoba i što je najbolje činiti pojasnili su za N1 kardiologinja, specijalistica interne medicine Jasmina Ćorović - Kuburović i licencirani sportski trener Almir Maljević.

Nije više rijetkost da ljudi u svojim 20-im, 30-im i 40-im godinama postaju žrtve srčanog udara. Što to u našem životnom stilu toliko doprinosi alarmantnoj statistici?

''Fragmentiran san dovodi do 20 posto veće predispozicije za infarkt miokarda''

Doktorica Ćorović – Kuburović pojašnjava da su faktori koji dovode do srčanog udara su pušenje, gojaznost, povišeni masnoća u krvi i krvni pritisak, kojima su još pridružene loša ishrana, slaba fizička aktivnost, dijabetes.. Ipak sve su to faktori na koje možemo uticati, za razliku od genetike.

''Imamo i onaj faktor koji nam uvjetuje život kakvog danas živimo – stres. Podatak je i da neprespavane noći ili fragmentirani san dovodi do 20 posto veće predispozicije da se dođe do infarkta miokarda. Tu je i dijabetes tipa dva, koji kao faktor, zapravo uduplava složenost problema'', naglasila je doktorica.

Sportski trener Almir Maljević ovome dodaje da je problem infarkta širok i ne može se vezati samo za srce – sistemi u našem tijelu zajedno funkcioniraju.

''Svi razlozi koje je doktorica navela, uključujući i Covid, imaju utjecaj, primjerice, i na pluća i rad respiratornog sistema. To su problemi koji jednako pogađaju i starije i mlađe. Posebno zabrinjava što raste broj infarkta u svim starosnim kategorijama, naročito mlađim'', istakao je.

''Nije svaka fizička aktivnost za svakoga''

Poseban problem o kojem smo s Maljevićem govorili jeste i činjenica da se brojni upuštaju u proces treniranja, a bez testiranja da li je to za njih i koji bi im intenzitet trebao odgovarati.

''Ono što vidimo u radu s mlađima jeste da se razvoju izdržljivosti jako puno posvećuje prilično rano: Prerano pravimo previše pogrešnih stvari. Kada s time ukombiniramo shisha barove i spuštenu granicu početka konzumiranja cigareta dovodimo se u poziciju da trebamo biti mnogo više zabrinuti'', pojasnio je trener.

Dakle, pored svih pozitivnih stvari koje nam trenažni proces donosi, tu su i one negativne koje mogu dovesti i do fatalnih posljedica, s toga ovaj stručnjak apelira da potražite savjet i pregled kod pulmologa i interniste prije upuštanja u proces treniranja.

''Umor je važan alarm''

Sva istraživanja ukazuju na to da su muškarci mnogo izloženiji srčanim udarima, kao i to da su mnogo mlađi kada im se to dešava. Ipak, doktorica za N1, dodaje da su žene mnogo češće na pregledima.

Maljević tu činjenicu povezuje i sa sredinom u kojoj živimo.

''Odrastamo u mačo okruženju, gdje nije bitno ako malo boli, sasvim je okej što trne jedna strana, što ne možete da dišete. Zanemaruju se ovi rani simptomi – koji su praktično lampice koje se pale da pokažu da nešto nije uredu'', konstatirao je Maljević.

Ako vam penjanje uz kratke stepenice stvara aritmiju srca, ako se znojite više nego što biste trebali – počnite razmišljati zašto se to dešava.

“Ako ne funkcioniširate pri niskom opterećenju, nemojte očekivati da ćete profunkcionirati u težem opterećenju'', upozorio je sportski trener, naglašavajući da u takvim slučajevima morate otići na testiranje, podcrtavajući da, iako je sjajna i preporučljiva – nije svaka fizička aktivnost za svakoga.

Ćorović – Kuburović napominje da najkasnije s trideset godina trebamo odraditi prvi kardiološki pregled, u slučaju da ranije nismo imali nikakve simptome prije toga. Čak sedamdeset posto žena osjeti kronični humor, ali, upozorava doktorica – ako osjetite umor kakav niste nikada ranije, a koji vas sprječava u obavljanju čak i svakodnevnih dužnosti – to može biti najozbiljniji alarm.