Bez odgovora: Jedini medicinski zahvat u FBiH koji se finacira javnim novcem - isključivo kod privatnika
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Područje biomedicinski potpomognute oplodnje (BMPO) je brzo rastuća oblast, kako zbog novih medicinsko-tehnoloških dostignuća, tako i zbog sve veće potrebe za ovim procedurama. Praćenje (monitoring) procedura BMPO, uključujući i vođenje BMPO registra, ključno je za sigurnost i uspješnost tretmana.
Pročitajte još
Države poput Belgije, Danske, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva imaju IVF registre na visokoj razini, pružajući pouzdane podatke o ishodima tretmana, što doprinosi kvaliteti i transparentnosti usluga u ovoj oblasti.
U Belgiji i Danskoj, na primjer, koriste se "cycle by cycle" registri, odnosno bilježenje podataka u realnom vremenu za svaki pojedinačni korak u tretmanu procedurama BMPO što omogućava pravovremeno ažuriranje registra i brzo prepoznavanje trendova.
Ovakav način praćenja smanjuje mogućnost manipulacije podacima i minimizira prostor za ilegalne aktivnosti, čime se dodatno podiže razinu povjerenja u sistem.
Europsko društvo za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) preporučuje ovakav pristup, jer omogućava praćenje uspješnosti tretmana, kao i identifikaciju potencijalnih poboljšanja. Za pacijente, monitoring donosi dodatnu sigurnost i povjerenje u sustav, dok profesionalcima pruža alat za kontinuirano unapređenje kvaliteta usluge.
Monitoring donosi dodatnu sigurnost i povjerenje u sustav
ESHRE EIM (European IVF-Monitoring Consortium) je inicijativa Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) koja još od 1997. godine prikuplja i analizira podatke o medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO) u Europi.
Praćenje podataka kroz EIM vrši se retroaktivno i na dobrovoljnoj osnovi, pri čemu zemlje sudionice dostavljaju podatke za prethodne godine.
Najnoviji objavljeni rezultati odnose se na 2019. godinu. Cilj EIM-a je standardizacija i analiza podataka o postupcima BMPO, uključujući njihove ishode i sigurnost pacijenata.
EuMAR
Budući da je ESHRE EIM retroaktivno praćenje podataka, inicijativa koja odgovara na ovaj izazov je Europski monitoring medicinski potpomognute reprodukcije (EuMAR), pilot projekt koji vodi Europsko društvo za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE).
Cilj ovog projekta je uspostaviti registar za zemlje EU koji će u realnom vremenu (''cycle by cycle'') prikupljati podatke o svakom pojedinačnom ciklusu BMPO i njihovim ishodima. Između ostalog, cilj uspostave ovakvog registra je transparentnost i dostupnost podataka, osiguranje kvalitete i nadzor.
To je pristup koji stavlja pacijenta u središte, a s druge strane prikupljaju se samo klinički relevantni podaci u svrhu istraživanja, praćenja i upravljanja kvalitetom. EuMAR neće prikupljati podatke o pojedinačnom identitetu pacijenata.
Ne samo da podiže standarde transparentnosti u BMPO tretmanima, EuMAR služi i kao model za druge regije u svijetu, pokazujući kako efikasno upravljanje podacima može doprinijeti napretku medicinske nauke i boljim ishodima za pacijente.
Informacija o BMPO u FBiH nema
Vođeni ovim informacijama obratili smo se Federalnom ministarstvu zdravstva i Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, a s ciljem da doznamo kakvo je stanje u ovoj oblasti na području FBiH. S tim ciljem resornom Ministarstvu smo poslali sljedeća pitanja, a za period 01.01.24. - 30.06.24.:
1. Koliko IVF ciklusa je ukupno napravljeno u FBiH u navedenom periodu?
2. Koliko jajnih stanica je prikupljeno iz tih ciklusa u navedenom periodu?
3. Koliko embriona je nastalo iz tih ciklusa u navedenom periodu?
4. Koliko embriona iz ovih ciklusa je transferirano u proceduri embrio transfera, a koliko zamrznuto?
5. Koliko djece iz procedura BMPO je rođeno u FBiH u navedenom period i procenat multiplih poroda (blizanci, tripleti) u navedenom periodu?
6. Koliko je, u gore navedenom periodu, pohranjeno jajnih stanica i od koliko pacijentica i koliko uzoraka ejakulata i od koliko pacijenata?
U odgovoru na naš upit nadležni su se referirali na Pravilnik o sadržaju i obliku obrasca za izvještvanje o broju i vrsti obavljenih postupaka biomedicinski pomognute oplodnje, o njihovoj uspješnosti, te o pohranjenim spolnim stanicama, spolnim tkivima i zametcima.
Člankom 3. navedenog Pravilnika definirano je da ovlaštene zdravstvene ustanove podnose Povjerenstvu izvješća jednom godišnje za prethodnu kalendarsku godinu, i to najkasnije do 15. veljače tekuće godine.
Na kraju su zaključili da ''Iz navedenog proizlazi da ćemo podatke za traženi period imati početkom iduće godine.''. Svakako da ćemo naša pitanja tada ponovo poslati.
Iz odgovora koji smo dobili sasvim jasno se zaključuje da informacije o tome što je rađeno u FBiH u oblasti BMPO u prvoj polovini ove kalendarske godini resorno Ministarstvo nema, te da će tako ostati, u najboljem slučaju, sve do 15.02.2025.
ZZOFBiH - odgovoran za implementaciju
Pravilnik o obujmu prava na biomedicinski potpomognutu oplodnju iz sredstava proračuna Federacije Bosne i Hercegovine uređuje financiranje BMPO u FBiH. Prema navedenom Pravilniku Federalni Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja je odgovoran za implementaciju ovog programa.
Iz tog razloga smo se obratili i njima, a u želji da doznamo odgovore na sljedeća pitanja, također za period 01.01.2024. - 30.06.2024.. Naši novinari su poslali sljedeća pitanja:
1. Koliko ciklusa BMPO je financirao FZZOR u navedenom razdoblju?
2. Koliko kliničkih trudnoća je ostvareno iz ciklusa koje je financirao FZZOR u navedenom razdoblju?
3. Koliko novih suglasnosti za procedure liječenja metodama BMPO je FZZOR izdao u navedenom razdoblju?
4. Koliko poroda je bilo u navedenom periodu, a iz ciklusa koje je financirao zavod FZZOR?
Pročitajte još
Na prvo pitanje, ni nakon ponovnog upita nismo dobili odgovor do objavljivanja ovog teksta. Odgovor na drugo pitanje je bio da „Federalni zavod ne raspolaže podacima o broju ostvarenih trudnoća iz postupaka koje su financirani'', a ''što se tiče odgovora na pitanje br. 4. tj. o broju poroda'', Zavod kaže da ''mi tih informacija nemamo''. Jedini podatak koji nam je Zavod dostavio je onaj o broju izdatih pojedinačnih suglasnosti za liječenje procedurama BMPO za navedeni period i on je 176.
BMPO - javni novac u privatnom sektoru
Iz odgovora koje (ni)smo dobili od resornog Ministarstva i Zavoda jasno se dolazi do zaključka da u FBiH nemamo podatke o tome što i kako se radi u oblasti BMPO u FBiH, tek, možda, dobijemo podatke o tome kako se radilo.
Također, nemamo apsolutno nikakav uvid u efikasnost financiranja postupaka BMPO, a što se vrši javnim novcem.
Ovo je posebno važno, budući da su procedure BMPO jedini medicinski zahvat koji se financira javnim novcem, a procedure se obavljaju isključivo u privatnom sektoru.
Iskreno se nadamo da će nadležni uvidjeti važnost adekvatnog praćenja procedura BMPO, te poduzeti adekvatne mjere da se to i desi.
