Kakav je protokol liječenja oboljelih od Covid 19?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Covid pacijenti nakon prve prijave više ne čekaju 14 dana na pojavu simptoma. U novom valu, teži simptomi dolaze već sedmi dan. Kliničke slike su izrazito teže, ali se način postupanja prema pacijentima dosta ubrzao i promijenio. Međutim, jedinstvenog protokola u zdravstvenim institucijama u postupanju još nema, prenosi BHRT.

Postupno upoznavanje sa koronavirusom i njegovim djelovanjem ubrzao je i način brige o zaraženim pacijentima. Međutim, ta briga je i dalje otežana zbog neujednačenog protokola kod prijema i pristupanja zaraženih pacijenata, ali i drugačijih kliničkih slika.

"Pacijenti nam sada dođu malo kasnije nego što je ranije bilo jer se te komplikacije koje su se javljale četrnaesti dan, sada javljaju znatno ranije pa imamo pacijente s komplikacijama peti ili šesti dan", govori Ednan Drljević, infektolog Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš".

"Problem je što primarna zdravstvena zaštita slabo, aljkavo i traljavo opsevira pacijenta. Oni dolaze sedmog ili devetog dana na 'Parecetamolu' ili 'Sumamedu' sa obostranom upalom da im se borimo za život", govori Nazif Derviškadić, šef Infektivnog odjeljenja bolnice „Dr. Safet Mujić", Mostar.

Klinička slika Covida-19 se već treći put promijenila, tvrde infektolozi. Tako su i simptomi sada potpuno drugačiji.

"Nemate pogoršanja između petog i sedmog dana nego između sedmog i desetog i poslije toga, imate curenje iz nosa, kihanje koje podjeća na gripu i biće nam ogroman problem kako ćemo prepoznati šta je gripa, a šta kovid. Klinička slika počinje slično", ističe Aleksandra Radojčić, infektologinja.

"Imali smo situacija da pacijenti pomisle pošto je ovo period alergija da imaju alergiju i da krenu u liječenje bez testiranja i dođu u fazu kada se virus eleminisao iz gornjih respiratornih traktova i test bude negativan, a oni imaju potpunu kliničku sliku Covida", dodaje Sanja Milovanović, klinička farmakologinja, Bijeljina.

Pristup pacijentu dodatno komplicira i samoinicijativna upotreba anitbiotika. Posebno kada pacijenti sami krenu s korištenjem "Pronizona", odnosno kortikosteroida.

"Naš protokol sada predviđa i te pacijente koji su sami sebe doveli u stanje izrazite teške kliničke slike, koja se ne bi desila da sami nisu uzeli lijekove", dodaje Milovanović.

Pa tako, osim nedostatka jedinstvenog protokola u postupanju sa covid pacijentima, nema ni adekvatnog nadzora samoinicijativne upotrebe određenih lijekova. Da bi izbjegli teže kliničke slike, zdravstvena struka još jednom ukazuje da je cijepljenje jedina prevencija u borbi sa Covidom-19.