Koliko su opasne
Kako ekstremne vrućine djeluju na ljudsko tijelo?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Stiže nam ljeto, a dolaskom najtoplijeg godišnjeg doba stižu i velike, ponekad i ekstremne temperature. Iako se vrućina po ljeti podrazumijeva, znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju kako zbog klimatskih promjena možemo očekivati sve više ekstremnih vremenskih nepogoda, uključujući i sve češće toplinske valove. Ekstremna vrućina, jasno, ne djeluje dobro na zdravlje te zdravstveni djelatnici godinama ponavljaju iste savjete - ne idite van dok je prevruće i pijte dovoljno tekućine.
A zašto su toplinski valovi tako opasni i kako djeluju na ljudsko tijelo, zašto zbog velikih vrućina svake godine mnogi gube živote, a posebno su ugrožene osobe koje pate od bolesti srca i krvnih žila, pojašnjavaju stručnjaci, prenosi Zimo.
Unutarnja temperatura ljudskog tijela kreće se na oko 37 stupnjeva Celzijusa te je naše tijelo prilagođeno održavanju stalne temperature organizma, no kada je ono izloženo velikim temperaturama, dolazi do promjena kako bi održala unutarnja temperatura. U slučaju ekstremnih vrućina potrebno je samo 15-ak minuta da tijelo doživi potpuni toplinski udar i gubitak tjelesnih funkcija.
Evo što se događa u prosječnom ljudskom tijelu nakon izloženosti velikim vrućinama.
U trenutku kada tijelo bude izloženo visokim vanjskim temperaturama, ono se automatski počinje znojiti, što je način na koji se tijelo hladi. To je, objasnio je za Daily Mail Dr. Zachary Schlade s odjela za javno zdravstvo Sveučilišta u Indiani, potpuno normalna reakcija te je u takvim situacijama znojenje dobro i korisno za tijelo jer u biti uklanja vrućinu iz tijela i isparavanjem s kože ga hladi. No kako vlaga otežava hlađenje znoja, a prisustvo na iznimno visokim temperaturama rezultira gubitkom više tekućine nego što to tijelo može podnijeti.
Može dođi do kolapsa tjelesnih funkcija
U nekim slučajevima znoj već nakon dvije minute može nestati s kože jer tijelo više ne može proizvoditi dovoljno znoja kako bi ohladilo tijelo na vrijeme. U toj situaciju dolazi do širenja krvnih žila s kojima se povećava protok krvi prema koži, a tijelo počinje preusmjeravati krv s različitih mjesta u tijelu kako bi ga ohladilo, što može tijelu dati još nekoliko dodatnih minuta znojenja i hlađenja.
Kako se krv preusmjerava iz vitalnih organa poput srca i mozga prema koži, počinju problemi. Nakon samo 5 minuta, srce počne brže kucati te dolazi do pada krvnog tlaka, a kako i mozak gubi krv, osobe mogu osjetiti simptome poput vrtoglavice i smetenosti, dok u nekim situacijama čak i nesvjestice.
Prema Zachary Schladeu, upravo ovaj proces gubitka krvi u vitalnim organima jedan je od okidača koji pokreće događaje u tijelu koji mogu prerasti u toplinski udar. U isto vrijeme, kako tijelo gubi previše vode znojenjem, dolazi do gubitka elektrolita i dehidracije.
Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ako je osoba konstantno izložena teškoj vrućini te ne pije vodu i elektrolite u npr. nekakvim sportskim napitcima, već nakon 10 do 15 minuta izloženosti ekstremnim temperaturama može doći do toplinskog udara na tijelo.
Još jedna posljedica toga, objašnjava Schlade, je što se krv i kisik mogu povući iz crijeva, što ih čini propusnijima pa može doći do istjecanja toksina i bakterija koje inače ostaju u crijevima u krvotok, čime dolazi do aktiviranja bijelih krvnih stanica, ali i potencijalnog stvaranja krvnih ugrušaka, čime se povećava rizik od zatajenja organa. Simptomi su slični moždanom udaru - nejasan govor, nemogućnost pokretanja udova, utrnulost, gubitak vida itd. Ipak, treba naglasiti kako do ovakve ekstremne reakcije dolazi u iznimno teškim okolnostima i ponajviše u ranjivim skupinama poput djece i starijih osoba.
Ako se izloženost teškim vrućinama nastavi i dalje, nakon samo 30 minuta može doći do kompletnog gubitka tjelesnih funkcija i potpunog otkazivanja organa. Liječnici kažu kako je teško odrediti redoslijed kojim se organi gase, no u ovom situaciji od krucijalne je važnosti potražiti medicinsku pomoć.
Na Daily Mailu, pozivajući se na CDC, spominju i različite posljedice do kojih može doći nakon toga - od potencijalnog izumiranja tkiva, uslijed čega se elektroliti i proteini otpuštaju u krvotok, uzrokujući nepravilan rad srca i oštećenje bubrega pa do razgradnje staničnih membrana koje oslobađaju kalij u krvotok, što u najgorim situacijama može dovesti do srčanog zastoja i smrti.
Srećom, osim u najtežim slučajevima koji mogu rezultirati i smrću, do sada se smatralo kako toplinski udar na tijelo ne bi trebao rezultirati neka trajna oštećenja, no na DM-u upozoravaju na neka posljednja istraživanja koja pokazuju kako bi preživjeli ipak mogli patiti od nekih kroničnih bolesti srca i bubrega u kasnijim fazama života, a kao posljedica preživjelog toplinskog udara. Također, neka istraživanja povezuju toplinski udar s dugotrajnim kognitivnim i motoričkim oštećenjima, čak i kod mladih.
Ono što je ipak najvažnije jest - prevencija. Svima je dobro jasno da, kada su ovakve temperature, osim ako nije nužno, ne bi trebali provoditi vrijeme na suncu. Ako ipak morate, onda nosite kapu ili šešir, zaštitite se od sunca te pijte puno tekućine.
