Analiza
Kako se od javnog poziva dođe do ukidanja listi čekanja u zdravstvu?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Građani/osiguranici/pacijenti u HNŽ-u možda ne razumiju uzroke, no na svojoj koži i novčaniku već dugi niz godina osjećaju posljedice nezakonitog ugovaranja zdravstvenih usluga, prije svega kroz duge liste čekanja i/ili odlazak u privatnu ustanovu i plaćanje usluge izravno.
Na papiru razlike nema
Analizom važeće legislative je, kako tvrde na Pravapacijenta.ba, utvrđeno da Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH kao i Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH ne pravi razliku između javnih zdravstvenih ustanova i privatne prakse, odnosno isti su izjednačeni po sili zakona. Na papiru razlike nema, no u praksi na terenu?!
Ovo pitanje pred Konkurencijskim vijećem BiH pokrenula je zajedničkim snagama skupina privatnih zdravstvenih djelatnika u Županiji Sarajevo. Uputili su Zahtjev za pokretanje postupka radi radi utvrđivanja postojanja zabranjenog konkurencijskog djelovanja navodeći da Ministarstvo zdravstva ŽS i ZZO ŽS krše Zakon o konkurenciji u procesu sklapanja Ugovora o pružanju zdravstvenih usluga iz domena pružanja specijalističko konzultativne usluge, na način da je pružanje specijalističko konzultativnih usluga osiguranim osobama čije se liječenje i dijagnostika naplaćuje iz novčanih sredstava ZZO ŽS, omogućeno samo JU Dom zdravlja ŽS.
Pročitajte još
.jpg)
Izvršavajući presudu Suda BiH Konkurencijsko vijeće je u 2021. godini donijelo Rješenje u kojem između ostalog navode: "Konkurencijsko vijeće je slijedom navedenog utvrdilo da je Ministarstvo zdravstva ŽS, ograničilo i podijelilo tržište na način da je pružanje usluge specijalističko konzultativne dijagnostike na teret zdravstvenog osiguranja, omogućilo samo javnim zdravstvenim ustanovama u Županiji Sarajevo, što se prema članku 4. stavak (1) točka b) i c) Zakona o konkurenciji smatra zabranjenim sporazumom". Ministarstvo zdravstva je dobilo, za njih, simboličnu kaznu od 5 000 KM i naloženo im je da donesu zakonite propise o osnovama, kriterijima i mjerilima za zaključivanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama, koji neće kršiti Zakon o konkurenciji.
Nadležni u Županiji Sarajevo su nešto naučili iz gore navedenih presuda i rješenja, te je u 2023. godini financijskim planom predviđeno 3 300 000 KM za ugovaranje deficitarnih zdravstvenih usluga putem javnog poziva, a sve s ciljem smanjenja listi čekanja.
S knjižicom kod privatnika
Je li moguće s knjižicom otići kod privatnika, ima li listi čekanja, pitali su nadležne u ZZO TŽ i dobili sljedeći odgovor:
ZZO TŽ je za 2023. godinu zaključio više ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama. Većina zaključenih ugovora odnosi se na ostvarivanje prava na dijagnostičke procedure (CT, MR, Oftalmologija, Papa test i Mamografija), zatim za deficitarne usluge (MR srca, spektroskopija i PET/CT), kao i ugovore za pružanje zdravstvene zaštite iz obiteljske medicine. Na području Tuzlanske županije ne postoje liste čekanja, kada je riječ o pružanju već navedenih dijagnostičkih procedura.
Odredbama Doktrinarnih pristupa i Smjernica za ostvarivanje prava na dijagnostičke procedure, CT, MR i Oftalmološke pretrage, utvrđeno je da indikaciju za upućivanje utvrđuje medicine iz zdravstvene ustanove sa područja TŽ sa kojom je Zavod zaključio ugovor o pružanju usluga. Prijedlog za obavljanje dijagnostičke pretrage izdaje se u elektronskoj formi na obrascu ''e-Uputnica'' u okviru IZIS-a.
Odobravanje i upućivanje osiguranih lica za obavljanje dijagnostičkih procedura, vrši ovlašteni radnik ZZO TŽ koji vrši raspoređivanje po zdravstvenim ustanovama sa kojima je zaključen ugovor.
Dužni pružiti uslugu odmah
Raspoređivanje se vrši u skladu sa strukturom ugovorenih usluga, odnosno sredstava. Ovlašteni radnik nastoji odrediti i prioritete prilikom raspoređivanja, utvrđivanje stepena potrebe, hitnosti, u smislu zakazanih operativnih zahtjeva, kontrolnih pregleda i sl. Prioritet prilikom odobravanja i upućivanja imaju onkološki pacijenti, djeca i hitni slučajevi.
Zdravstvena ustanova je dužna pratiti raspoređene e-Uputnice i utvrđivati termine za obavljanje dijagnostičkih procedura i o tome obavijestiti osigurano lice.
Zdravstvena ustanova je dužna da osiguranom licu pruži uslugu odmah, a najkasnije 30 dana od dana odobravanja uputnice od strane Zavoda.
Osigurana lica ne mogu birati ustanovu u kojoj će se pružiti zdravstvena usluga. Osigurana lica imaju pravo na slobodan izbor doktora obiteljske medicine.
Dakle, objavom javnog poziva i ugovaranjem i sa javnim i sa privatnim ustanovama u TŽ riješio se problem listi čekanja. Pacijent ne može birati u koju ustanovu će otići (osim kod odabira obiteljskog liječnika), ali mu je u jednoj od ugovornih (javnih ili privatnih) ustanova zajamčena usluga, ovisno od hitnosti, odmah ili za max 30 dana. A to je u biti ono što osiguranike u konačnici i zanima.
Pročitajte još
Svaka županija donosi svoja pravila i kriterije, ali svaka od županija mora imati na umu da sve propisano mora biti u skladu s federalnim propisima. Maksimalni rok od 30 dana koji vrijedi u Tuzli, u Travniku je još kraći te se u ugovorima s odabranim ustanovama na temelju javnog poziva navodi rok od 7 dana.
Za sve one koji ne vjeruju da je s knjižicom moguće otići kod privatnika, na linku https://zzo-ksbsbk.com.ba/wp-content/uploads/2023/02/Odluka-o-ocjeni-ponude.pdf možete vidjeti popis ustanova koje su vam na raspolaganju ukoliko ste osiguranik u SBK.
Ukoliko ste osiguranik ZZO TŽ na ovom linku https://zzotk.ba/javne-nabavke-2023/ možete vidjeti sve odluke uključujući i one vezano za ugovaranje zdravstvenih usluga, a sve na temelju javnih poziva.
Što je s Hercegovinom?
Primjer presude Suda BiH iz Sarajeva je pokazao da se ugovaranjem isključivo s javnim ustanovama ograničava i dijeli tržište, te nastaju zabranjeni sporazumi. Primjer Tuzle nam pokazuje kako se kroz zakonito ugovaranje može riješiti problem listi čekanja.
A što je s Hercegovinom, Hercegovina se češlja, i dalje?!
Naime, osiguranicima u HNŽ-u je uskraćeno pravo da s knjižicom određene dijagnostičke pretrage mogu napraviti u privatnoj ustanovi, odnosno, uskraćeno im je zakonom zajamčeno pravo izbora obiteljskog liječnika i u okviru privatne zdravstvene ustanove.
Da bi se uopće moglo realizirati ugovaranje i sa privatnim ustanovama, prvo je potrebno donijeti zakonitu Odluku o kriterijima i mjerilima ugovaranja, Program i Plan i program mjera zdravstvene zaštite. Na temelju tih dokumenata se objavljuje javni poziv i vrši odabir onih najboljih s kojima se sklapa ugovor.
HNŽ nema ni zakonitu odluku, ni potrebne i zakonom obvezujuće Planove i Programe.
Ali zato imamo liste čekanja i šutnju nadležnih, šutnju akademske zajednice, šutnju stručne javnosti, šutnju inspekcijskih tijela, šutnju tužiteljstva.
Šutnja u ovom slučaju nije zlato i građani U HNŽ-u je skupo plaćaju, novcem, ali i zdravljem.
Nemoj biti jedan od onih koji šute, potpiši PETICIJU i uključi se u borbu za svoja prava, poručuju iz Future.
