Zarazna bolest
Kod djece u Hercegovini se pojavio šarlah
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nakon informacija da je u susjednim zemljama sve veći broj slučajeva zaraze hripavcem (akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom) te da je jedno zaraženo dijete u Mostaru preminulo, roditelji jedne škole s područja Zapadnohercegovačke županije dobili su obavijest da obrate pozornost na simptome još jedne dječje zarazne bolesti, javlja Večernji list.
Kako prepoznati simptome
Naime, određen broj roditelja upozoren je da se među učenicima pojavio šarlah te da u cilju prevencije, budući da se bolest prenosi kapljičnim putem, razgovaraju s djecom o češćem pranju ruku tijekom boravka u školi, posebno nakon kihanja, kašljanja ili brisanja nosa.
Riječ je o uobičajenoj zaraznoj bolesti djetinjstva, koja se uglavnom javlja tijekom jeseni i zime. Uzrokuje ju bakterija beta-hemolitički streptokok skupine A, a karakterizira je i osip. Razdoblje od ulaska streptokoka u organizam do početka bolesti (inkubacija) kod šarlaha iznosi 3 - 5 dana. U ovoj fazi zaražena osoba je infektivna (dalje širi uzročnika), ali ne pokazuje simptome bolesti.
Početni stadij bolesti karakteriziran je naglom pojavom karakterističnog trijasa simptoma: povišene temperature, grlobolje i povraćanja. Uz navedeno javlja se i glavobolja, malaksalost, bolovi u trbuhu, a nerijetko i bolovi u mišićima i zglobovima.
Zarazna bolest
Prema navodima liječnika, ždrijelo i tonzile bolesnika su izrazito crveni, tonzile mogu biti uvećane, a u nekim slučajevima prekrivene bijelim naslagama. Gornja strana jezika je također obložena bijelim naslagama, dok su vrh i bočne strane neobloženi. Prisutno je i bolno povećanje limfnih čvorova ispod donje čeljusti.
Stadij osipa obilježen je razvojem sitnotočkastog osipa drugi do treći dan od pojave prvih simptoma. Prvo se javlja na vratu, a potom na trupu i ekstremitetima. Kada se u potpunosti razvije, najgušći je u pazušnim jamama, području prsa, donjem dijelu trbuha, preponama i unutarnjoj strani natkoljenica. Ne javlja se na licu, dlanovima i stopalima. Na mjestima pojave osipa koža je suha, gruba, hrapava, sam osip na pritisak blijedi, a koža je na mjestu pritiska lagano žućkasta.
Na mjestu kožnih nabora (vrat, pazušne jame, laktovi, koljena) mogu se pojaviti horizontalne tamnocrvene linije. Obrazi su zacrvenjeni, a područje oko usta blijedo. Uz pojavu osipa, jezik koji je do tada bio bijelo obložen postaje malinast (po boji i izgledu), bez naslaga.
Osip je intenzivno izražen 1-2 dana, nakon čega postupno nestaje, a ukupno trajanje stadija osipa iznosi 4 - 7 dana. Stadij perutanja (ljuštenja) se javlja 7 - 10 dana nakon nestanka osipa, kad počinje perutanje kože, posebno izraženo u području pazušnih jama, prepona, kao i na dlanovima i stopalima (posebno vršcima prstiju). Navedeni stadij može trajati nekoliko tjedana. Prema tvrdnjama liječnika, šarlah je najčešći u dobi od 4 do 8 godina. Također, stručna literatura navodi da do navršenih 10 godina 80 posto djece razvije doživotna zaštitna antitijela protiv streptokoknih pirogenih egzotoksina.
Prevencija i liječenje
Važno je naglasiti i da je šarlah rijedak u djece mlađe od 2 godine zbog prisutnosti majčinskih antiegzotoksinskih protutijela i manjka prvotne osjetljivosti.
Lijek izbora u terapiji šarlaha su penicilinski antibiotici primijenjeni peroralno ili parenteralno, a u slučaju kontraindikacija za njihovu primjenu (primjerice, kod potvrđene alergije) provodi se terapija azitromicinom ili cefalosporinima druge, tj. treće generacije.
Uz antibiotsku terapiju skraćeno je trajanje bolesti, skraćena je infektivnost bolesnika, klinička slika je blaže izražena (ili se kod ranog početka antibiotske terapije u potpunosti ni ne razvije), a teže forme bolesti i komplikacije su rijetke.
Osim antibiotika, nužno je i provođenje mjera za snižavanje povišene tjelesne temperature, adekvatni unos tekućine i mirovanje.
