Nove bolesti i uspjesi

Medicina u 2014. godini: Od ebole do lijekova od fekalija

Lifestyle / Zdravlje | 04. 01. 2015. u 14:29 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najteža epidemija smrtonosnog virusa ebole od kako je otkriven pre skoro četiri desetljeća bila je jedna od dominantnih vijesti u 2014.

Zaraženo je više od 17 tisuća osoba u osam zemalja, od toga je šest tisuća preminulo, priopćila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). U 2014-oj proširile su se još neke zarazne bolesti ali, za razliku od ebole, mogu se sprečiti cjepivom.

Međutim, u ovoj godini je bilo je uspjeha u medicini, uključujući napredak u tretiranju hepatitisa C i upotrebi fekalija u liječenju bakterijskih infekcija.

Strah od širenja ebole

Ebola je najteže pogodila Gvineju, Liberiju i Sijera Leone, prije svega zbog nerazvijene zdravstvene službe, koja je bila “prenapregnuta”, kazao je za Radio Slobodna Europa Nick Beeching, viši predavač na Školi za tropsku medicine u Liverpoolu, u Engleskoj.

''Tu je i razumljiv veliki strah lokalnog stanovništva, koje nije uvijek bilo raspoloženo za smještaj u karantenu”, ističe Beeching.

Ebola se širi izravnim kontakom s tekućinom iz tijela druge osobe ili životinje, za razliku od svinjskog gripa i SARS koji se prenose zrakom. Ebola se može prenijeti i ukoliko se jedu divlje životinje inficirane ovim virusom ili izravnim kontaktom sa zaraženom površinom, piše Radio Slobodna Europa.

Vjerski obredi prilikom sahranjivanja umrlih od ebole također su doprineli širenju ove bolesti. Procjenjuje se da je na ovaj način inficirano 20 posto žrtava ove bolesti.

Virus nastavlja živjeti u lešu tako da vjerski običaji poput dodirivanja ili kupanja preminulog mogu olakšati prijenos bolesti.

Dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije su izrazili početkom prosinca optimizam jer je u međuvremenu više od 70 odsto preminulih od ebole sahranjeno sigurno.

Mada je Zapadna Afrika najteže pogođena ovom bolešću, njeno širenje je izazvalo strah cijelom svetu. Nekoliko američkih država uvelo je karantin za zdravstvene radnike koji su bili u kontaktu sa oboljelima od ebole, a što je izazvalo kritike eksperata za zdravstvo.

Svaki treći – oko 35 posto – zaraženi od ebole je preminuo. U SAD je taj postotak niži – 20. Od 10 pacijenata hospitaliziranih u ovoj zemlji, dva su umrla.

145 tisuća umrlih od morbila u 2013.

Još nekoliko zaraznih bolesti, za koje odavno postoje cjepiva, pogodile su i razvijene i nerazvijene zemlje u 2014-oj. Tako je od morbila u SAD preminulo najviše ljudi u posljednjih 20 godina, saopštava Centar za kontrolu i sprečavanje bolesti (CDC), što se tumači sve većim brojem necjepljenih osoba.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, u 2013-oj od morbila je umrlo 145.700, što je osjetan rast u odnosu na 122.000 žrtava prethodne godine.

Ove godine se raširila i dječja paraliza (polio). Registrovano je 306 slučajeva – od toga 260 u Pakistanu. Ovaj virus, čije se širenje može spriječiti, često izaziva doživotnu paralizu.

Pakistanski dužnosnici dovode u vezu nagli rast broja oboljelih sa slučajem pakistanskog doktora koji je optužen da je koristio lažni program cjepljenja protiv hepatitisa B da bi locirao lidera Al Queide Osamu bin Ladena, koji je ubijen u svibnju 2011. u operaciji američkih specijalnih snaga u gradu Abotabad.

Talibanski militanti su potom zabranili cjepljenje i napali su medicinske timove na terenu, optužujući ih da su rade kao američki špijuni.

Bijela kuća je priopćila u svibnju da CIA ne koristi lažni program cjepljenja kao pokriće za špijuniranje.

Istovremeno, zabilježen je i rast bliskoistočnog respiratnornog sindroma (MERS), prije svega u Saudijskoj Arabiji, piše Radio Slobodna Europa.

Riječ je o bolesti sa simptomima nalik pneumoniji.
Veruje se da bolest prenose deve, tako da je kontakt sa njima rizičan.

Međutim, neke od žrtava ove bolesti nisu bile u dodiru s devama.

Zapadnu polutku je pogodila i čikungunja groznica. Svjetska zdravstvena organizacija je registrirala 776.000 oboljelih u Karibima nakon izbijanja bolesti na francuskom ostrvu Sveti Martin. Od ove groznice koju prenose komarci umrlo je 152 osobe. Za sada nije pronađeno cjepivo ili efikasna terapija.

Liječenje fekalijama

Dva nova lijeka nagoveštavaju veliki iskorak u liječenju hepatitis C, ali po visokoj cijeni.
“Sovaldi”, koji košta 84.000 dolara za celokupni tretman, odobren je prošle godine. Cijena drugog lijeka, nazvanog “Harvoni”, iznosi čak 94.500 dolara u SAD.

To je izazvalo konsternaciju među privatnim i državnim zdravstvenim osiguravajućim kompanijama, ali ovi lijekovi imaju manje štetnih efekata, djelotvorniji su i terapija njima je kraća nego u slučaju starijih medikamenata.

U međuvremenu, istraživači su došli do zaključka da lijekovi od crijevnih mikroba (poop pills) druge osobe mogli koristiti za tretman lica koja pate od bakterijskih infekcija.

U eksperimentu bolnice u Masachusecu, izliječeno je 14 od 20 pacijenata koji su patili od “Constridium difficile” – bakterije koja izaziva dijareju i ozbiljne probleme u crijevima – nakon dvodnevnog uzimanja 15 pilula napravljenih odzamrznutih ljudskih fekalija, piše Radio Slobodna Europa.

Još četiri pacijenta su izliječeni nakon ponavljanja tretmana.
Mada će ovaj lijek kod mnogih izazvati nelagodan osjećaj, njegova upotreba je mnogo jednostavnija nego presađivanje crevnih mikroba druge osobe u tijelo pacijenta.

Jedite ugljikohidrate umjesto masti

Studije tijekom 2014. došle su i do novih saznanja o dijetama i upotrebi alkohola.

Tako je časopis “JAMA Internal Medicine” objavio u veljači da Amerikanci koji unose više od 25 posto kalorija iz šećera, suočavaju sa tri puta većim rizikom da umru od srčanog udara u odnosu na one čiji je unos kalorija iz šećera manji od 10 posto.

U studiji američkog Instituta za zdravlje je utvrđeno da su mnogo efikasnije dijete – čime se smanjuje i rizik od kardiovaskularnih bolesti - koje se sastoje od hrane sa niskim količinama ugljenih hidrata nego hrana s malim količinama masti.

Kada je reč o alkoholu, Centar za kontrolu i spriječavanje bolesti (CDC) je utvrdio da u 90 posto slučajeva osobe koje su povremeno prekomjerno pile, zapravo, nisu ovisne od alkhola.
Autori ističu da je to važno saznanje da bi se drugačije pristupilo njihovom tretmanu, točnije umjesto dosadašnjeg liječenja od ovisnosti od alkohola, fokus treba biti na smanjenju štete od prekomernog opijanja.

Kopirati
Drag cursor here to close